Nakon uvođenja eura skočile su cijene gotovo svih proizvoda i usluga, od hrane preko frizerskih usluga, kave u ugostiteljskim objektima, restorani.
Dok traje 'obračun' Vlade s nepoštenom praksom pojedinih poslovnih subjekata, iz Udruge za zaštitu potrošača za N1 kažu kako cijene nisu povećane zbog zaokruživanja prilikom uvođenja eura već zato što trgovci to - mogu.
“Prema pravilima EU, kapitalist može povećati svoju cijenu kako želi i dok god je netko želi platiti”, kažu te naglašavaju kako je Ministarstvo gospodarstva prema projektu “Tajni kupac” propisalo da potrošačke udruge kontroliraju samo jesu li trgovci dobro preračunali cijene, a da je sasvim druga stvar 'jesu li cijene opravdano ili neopravdano povećane, odnosno jesu li povećane zato jer to trgovac može raditi ili su povećane zato što ima povećane troškove, a predsjednik Vlade RH tvrdi da se ti troškovi od Nove godine nisu povećali'.
'Ako građani ne sudjeluju s Vladom, od toga neće biti ništa'
“Nažalost, za sada nema pozitivnog pomaka u korist potrošača”, kažu u Udruzi za zaštitu potrošača.
Što se sankcija za trgovce tiče, iz Udruge kažu: “U Zakonu o zaštiti potrošača nismo primjetili da su za povećanje cijena propisane kazne, ali najveća kazna bi bila ako bi se građani sami odrekli takvih trgovina i kupovali na mjestima koja imaju povoljnije i niže cijene. Ako građani potrošači u ovom slučaju ne sudjeluju zajedno s Vladom RH onda od toga neće biti ništa.”
Više cijene i zbog 'specifičnog geografskog oblika'?
Jedno od pitanja nakon uvođenja eura bilo je i kako je moguće da su cijene istih proizvoda u istim trgovinama, ali u različitim državama, toliko različite?
Tako, primjerice, trgovački lanac Lidl u Sloveniji ima dobar dio proizvoda po nižim cijenama nego u Hrvatskoj unatoč tome što je u Hrvatskoj PDV snižen na 5 posto na širok spektar namirnica, dok je u Sloveniji stopa PDV-a na te proizvode 9,5%.
Iz Lidla se pravdaju da 'na formiranje cijena u nekoj zemlji utječu mnogobrojni čimbenici, od iznosa stope PDV-a, trošarina, troškova analiza proizvoda, logističkih troškova i sl.' te nabrajaju dalje da je u Sloveniji jeftinije gorivo što čini razliku u logističkim troškovima, a pozivaju se i na 'razvedenost Hrvatske' odnosno, da je 'zbog specifičnog geografskog oblika Hrvatska transportno zahtjevna te logistika uključuje i otoke, što je dodatni izazov'.
Bojkot pohlepe
Iz Potrošačkog centra Rijeka kažu: “Zbog neučinkovite pravne države trgovcima se isplati biti u prekršaju, kad bi trgovačka marža bila glavni uzrok visokih cijena, lako bi se tržište dovelo u regularno stanje. Kod nas je veliki problem malo tržište u kojem taj nedostatak trgovci rješavaju visokim cijenama. Brza prilagodba aparata na euro kovanice i lakša manipulacija s malim iznosima eura mogli bi biti bitni razlozi nezakonite konverzije cijena iz kuna u euro”, dodaju.
U Potrošačkom centru Rijeka smatraju da je odgovornost za različite cijene u istim trgovinama u različitim državama upravo na trgovačkim lancima. “Pokušava se odgovornost prebaciti na druge u lancu, međutim vidimo da su rasle cijene proizvoda dobavljača i cijene trgovačkih proizvoda.”
“Potrošač može kupiti gdje je manja cijena, izabrati uređeno tržište i odlučiti se na bojkot pohlepe i nepoštene trgovačke prakse udruženih trgovaca”, kažu iz Potrošačkog centra Rijeka za N1.
Paralelizam u postupanju
Agencija za tržišno natjecanje (AZTN) kaže da će reagirati ako utvrde da postoje naznake o mogućem dogovoru o cijenama između poduzetnika.
AZTN navodi da je čest slučaj da najprije jedan poduzetnik podigne cijene, a onda taj korak slijede i drugi, ali bez dogovora. Ističu da se to naziva paralelizam u postupanju te da to nije zabranjeno.
Potrošač ne smije biti u nepovoljnijem položaju
Iz Ministarstva gospodarstva ponovno poručuju da 'potrošač zbog preračunavanja ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden'.
“Osim toga, izrijekom je zabranjeno pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga poslovnim subjektima”, ističu te pojašnjavaju što se smatra nepoštenom trgovačkom praksom.
“Ako se utvrdi da je poslovni subjekt neopravdano podignuo cijenu svojom poslovnom odlukom koju je donio s namjerom da poveća svoju profitnu maržu koristeći situaciju u kojoj je kupcima privremeno smanjena sposobnost objektivnog vrednovanja cijene u euru u odnosu na ranije cijene u kuni njegova je poslovna praksa nepoštena.
Takvim postupanjem se krše načela zaštite potrošača i načela zabrane neopravdanog povećanja cijena koji su utvrđeni Zakonom o uvođenju eura i postupa se protivno zabrani nepoštene poslovne prakse utvrđenoj u članku 33. Zakona o zaštiti potrošača i razrađenoj u člancima 34. do 38. za što je propisan i prekršaj u članku 149. stavku 1. točki 49. navedenog Zakona. Maksimalna kazna sukladno Zakonu o zaštiti potrošača je 26.540 eura za poslovne subjekte (trgovce), a za fizičke osobe, obrtnike, kazne iznose do maksimalno 1.990 eura”, rekli su za N1.
