Domaća javnost zgrožena je videosnimkom uhićenja 54-godišnjeg Tihomira Blagusa, jednog od dvojice stanovnika zagrebačkog Trnja koji je tijekom nevremena u petak provalio u ustavu Hrvatskih voda kako bi spriječio poplavu cijelog naselja. Zagrebačka policija je najprije priopćila kako je on uhićen zbog remećenja javnog reda i mira, ometanja očevida i vrijeđanja policajaca, a ne zbog provale. No, kasnije se pojavila snimka na kojoj se vidi kako jedan od policajaca izbija Blagusu mobitel iz ruke. Kasnije se vidjelo i da su ga uhitili tako da su ga bacili potrbuške na pod, savili mu ruke na leđa te držali koljeno na vratu.
Policija je potom iskoristila priliku "informirati javnost da snimanje policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti od strane građana audiovideo uređajem, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka budući da za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha, kao što je i zabranjeno snimati mjesto događaja...". No, odvjetnik Toni Volarević smatra kako to nije razlog za uhićenje.
https://net.hr/video/heroji-s-trnja-od-spasavanja-kvarta-od-poplave-do-uhicenja/
Policijsko opravdanje nema uporište
"GDPR se nipošto ne odnosi na zaštitu osobnih podataka predstavnika javne vlasti koji postupaju prema građanima temeljem javnih ovlasti, posebice ako postupaju na javnoj površini. Snimanjem policijskog službenika na javnoj površini, dok isti u ime države prema građanima provodi određenu radnju, nipošto ne znači obradu njegovih osobnih podataka kako je ista spomenuta u GDPR-u. U osnovi ne snimate njegove ili njezine osobne podatke, nego snimate predstavnika državne vlasti. U odnosu na neovlašteno snimanje, čak i Kazneni zakon Republike Hrvatske (članak 144.) jasno razlikuje snimanje na javnoj površini (što nije kazneno djelo) i snimanje bilo koga (pa tako i policijskog službenika) unutar zatvorenog prostora zaštićenog od pogleda (primjerice u stanu ili u policijskoj postaji). Kazneno djelo je samo ako ste nekoga snimali u stanu ili prostoru posebno zaštićenom od pogleda i na taj način povrijedili njegovu privatnost. Snimanjem bilo koje osobe na javnoj površini, pa tako i policijskog službenika ne činite kazneno djelo neovlaštenog snimanja", poručio je Volarević za RTL.
Odvjetnik je istaknuo da se policija može pozvati na kazneno djelo neovlaštene uporabe osobnih podataka iz čl. 146. Kaznenog zakona, samo ako je netko protivno zakonu ili GDPR-u prikupljao, koristio ili obrađivao osobne podatke fizičkih osoba. No, nije nigdje u zakonu ili GDPR-u propisano da se to odnosi na zaštitu osobnih podataka službenika javne vlasti na javnom mjestu.
Pozivanje na nepostojeće odredbe
"MUP se u svome apstraktnom i površnom priopćenju poziva na nepostojeće odredbe Opće uredbe za zaštitu osobnih podataka i zakona, te se služi metodom obrnutih teza računajući da javnost nema dovoljno znanja prepoznati njihovo pogrešno tumačenje. Doista nigdje, nijednim zakonom nije izričito i generalno propisana zabrana snimanja policijskih ili drugih javnih službenika u obavljanju njihovih javnih ovlasti", naglasio je odvjetnik Volarević i dodao da nigdje nije propisano ni da policajac smije udariti građanina po ruci i izbiti mu mobitel.
https://net.hr/video/snimao-policiju-pa-ga-priveli-ovo-se-odraduje-po-policijskim-ovlastima/
"Naprotiv, prema članku 5. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, policijski službenik je dužan uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha obavljanja policijskog posla. No, istina je da je Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (čl. 66.1.2.) propisano da policajac koji je prvi došao na mjesto događaja, a tu se misli na mjesto na kojem je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj, može zabraniti pristup i snimanje događaja. Dakle, snimanje mjesta događaja i događaja postaje zakonom zabranjeno tek kada policijski službenik to jasno zabrani prisutnima i to u svrhu osiguravanja mjesta događaja počinjenja kaznenog djela ili prekršaja. Čak ni ovim zakonom nije zaštićeno mjesto uhićenja ili postupanja policijskog službenika izvan mjesta događaja počinjenja kaznenog djela ili prekršaja", zaključio je Volarević.
Loša policijska taktika
O policijskom postupanju svoj je sud dao i bivši šef Odjela za očevide Policijske uprave zagrebačke, Branko Lazarević. Smatra da je taktika policijskog postupanja u posljednje vrijeme općenito loša, ali i da bi se štošta moglo pričati o ovome slučaju.
"O ovome bi se moglo mnogo toga reći. Govorio sam o taktici postupanja policije. Meni se čini da ta taktika postupanja je u današnje vrijeme prilično loša. Treba ocijeniti i procijeniti kako se ponašati na otvorenom prostoru pred stotinjak ogorčenih građana. Da li se baš uvijek i u ovom slučaju treba doslovno držati zakona? Mislim da baš i ne treba. Ako je već otvoreni prostor i ako netko snima ono što policija radi, ja se ne bih previše bunio, pogotovo ako ja kao policajac smatram da ne kršim zakon. Čega se imam plašiti? To nije toliko strašno u današnje vrijeme kada svatko ima mobitel koji može snimati video i audio", smatra Lazarević.
https://net.hr/video/pogledajte-video-uhicenja-heroja-s-trnja-nemojte-mu-drzati-nogu-na-vratu/
Svi su pretjerali
Istaknuo je kako su obje strane u ovome slučaju pretjerale. Mišljenja je da je Blagus trebao poslušati policajca, ali i da su policajci pretjerali s njegovim obaranjem i stavljanjem noge na vrat. No, smatra da policija uopće nije niti trebala raditi očevid na ustavi.
"Građani su dužni izvršavati naređenje policije koja izdaje ta naređenja. Morao je poslušati, a ne ići u sukob. Pa kada sve prođe, onda treba vidjeti tko je pogriješio. Možda su policajci upotrijebili više sile nego što je to potrebno da ga savladaju. Je li baš bilo potrebno da mu nogom stišće vrat, mislim da nije. Sila koja se primjenjuje prema građaninu ne smije biti veća nego što je potrebno. Mislim, moja neka konstatacija, s ovoliko malo informacija kojima raspolažem, jest da su pretjerali i policajci, ali i čovjek kojeg su uhitili. Osobno mislim da na tome mjestu nije niti trebalo raditi očevid. Ta provala je učinjena u slučaju 'vis major' (viša sila). Ovdje nema provale u kazneno-pravnom smislu, čak niti oštećenja tuđe stvari. Nema umišljaja da se učini kazneno djelo. Trganje tog lokota je učinjeno da se spasi narod od poplave. Da je taj čovjek koji je potrgao lokot sin političara, bio bi predložen za nagradu, a ovako, 'anonimus' pa udri po njemu i primjenjuj zakon", zaključio je Branko Lazarević.
