Veljko Miljević, odvjetnik Krešimira Peteka, direktora tvrtke Elektrocentar Petek rekao je za N1 da je dokumentacija koja se odnosi na istragu u aferi Janaf preopširna i da za sada nema potpunu sliku. "Ne možete 200 stranica proučiti, imam pregled nad stvarima, znam tko je osumnjičen i znam otprilike broj svjedoka", dodao je.
"Čitao sam selektivno, onaj dio koji se tiče mog branjenika. Što se tiče položaja drugoosumnjičenika, predsjednika uprave Janafa, vidio sam da je otprilike isto svjedoka. No, koji su to sve svjedoci, ne bih govorio, pogotovo jer je branitelj i drugoosumnjičenika oprezniji. Ne mogu ulaziti u poziciju branjenika kojeg brani drugi kolega", kazao je Miljević i dodao da se oko 20 svjedoka odnosi na njegova branjenika.
Miljević tvrdi kako je gotovo sigurno da će tražiti dodatne svjedoke ako se optužnica potvrdi. "Ovdje se postavlja pitanje što to smije u medijima izlaziti u trenutku kad još formalno nije ni potvrđeno inicijalno rješenje kojim se otvara formalno-kazneni postupak. Sve do donošenja rješenja o provođenju istrage nije kazneni postupak, to je pretkazneni postupak. Donošenje rješenja je prvi akt kojim se ulazi u formalno-kazneni postupak. Najgora stvar je da se na 135 stranica iznosi sadržaj razgovora osumnjičenika, ali i s drugim svjedocima", rekao je.
Tko je radio selekciju?
Rješenje o provođenju istrage je na 149 stranica. Miljević je rekao da na njima postoji reprodukcija svih dokaznih radnji koje su se provodile od rujna prošle godine do rujna ove godine. "Te mjere su zadnje sredstvo, nešto čemu se pribjegava kada se ti dokazi ne mogu pribaviti na drugi način. Imali smo tri najvažnije posebne dokazne radnje, telefonske kontrole, neposredni nadzor, praćenje i ulazak u prostorije. Kod transkripata ne možete izbjeći da se u ovoj fazi postupka te tajne mjere ne otkriju."
Telefonski razgovori snimani su godinu dana pa se postavlja pitanje tko je radio selekciju. "To je ono što i mene muči. Sve nas zanima stvarni sadržaj i mogućnost selekcije. To su mjere kojim se privremeno ograničavaju ili oduzimaju temeljna ustavom zaštićena prava. Koje mjere selekcije? Nema ih. Tamo rade školovani ljudi koji slušaju i gledaju materijale, nakon toga istekom roka moraju napraviti analitičko izvješće. Nad radom operativaca kapa je ravnatelj USKOK-a. On kontrolira analitičko izvješće, ravnatelj to mora znati. Glavni državni odvjetnik zna koga treba izvještavati", kazao je Miljević.
Tko sve smije imati uvid u dokumentaciju?
Prema njegovu mišljenju, treba pitati bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića, nekoga iz SOA-e ili vrha tužilaštva jesu li u tim izvješćima i najviši državni dužnosnici poput predsjednika države Zorana Milanovića. Pojasnio je i tko sve može imati nadzor nad cjelokupnim izvješćem te telefonskim razgovorima.
"Te razgovore i materijale moraju imati oni koji su ih kreirali, oni koji su provodili tehnički nadzor, odnosno posebne dokazne radnje. Oni moraju imati materijale koje su oni stvorili. Nakon toga, oni ne smiju ništa zatajiti. Čovjek na vrhu PNUSKOK-a i USKOK moraju imati sve te materijale, DORH mora imati sve te materijale, glavni državi odvjetnik mora korespondirati s ministrom pravosuđa, a on s predsjednikom Vlade", istaknuo je Miljevac.
Dodao je da i saborsko istražno povjerenstvo također može tražiti uvid u dokumentaciju. "Može i mora. Nema materijala ili informacije u okviru jedne države koja može biti tajna za predsjednika države ili Vlade. To su naši ljudi koji se o nama brinu, predsjednik države nam je tata, a predsjednik Vlade nas hrani i nema jedne informacije koja je od značaja za Hrvatsku koja se njima smije uskratiti. Oni moraju te informacije imati."
Moguć nastavak tajnih mjera?
Miljević smatra da je moguć nastavak tajnih mjera. "Moguće je, zadnja točka u rješenju o provođenju istrage sadrži poticatelja, pomagača, a nemate počinitelja djela, to je nešto nedovršeno. Ne isključujem mogućnost da određene osobe koje su navedene kao svjedoci ne postanu osumnjičene osobe", zaključio je u razgovoru za N1.
