Prije deset godina, na posljednjem popisu stanovništva, Hrvatska je imala 149 naselja bez stanovnika, po novom će ih popisu, vjerojatno biti i više, istaknuto je u četvrtak na saborskom Odboru za zaštitu okoliša i prirode.
Taj je Odbor, naime, raspravio Izvješće o stanju u prostoru Hrvatske od 2013. do 2019. koje sadrži i analizu sustava naselja koja je potvrdila da nam i dalje odumiru naselja u pograničnim i brdsko-planinskim područjima, a koncentriraju se u središnjoj Hrvatskoj sa Zagrebom.
Te je podatke iznijela predstavnica Ministarstva prostornog uređenja Sunčana Habrun koja je navela i podatke o planiranim građevinskim i područjima izdvojene namjene, dakle gospodarskim, turističkim itd.
'Imamo više nego dovoljno građevinskih područja'
Planiranih građevinskih područja naselja imamo oko 400 tisuća hektara ili oko sedam posto površine države, a oni izdvojene namjene oko 112 tisuća hektra ili gotovo dva posto površine države. "Što to znači, je li to puno, malo...?", zanimalo je HDZ-ovog Juru Brkana.
Po meni je čak i previše, imamo više nego dovoljno građevinskih područja, odgovorila je Habrun, navodeći kako su ta područja „ekstenzivno“ planirana u situaciji kakvu imamo i s obzirom na demografske podatke koje imamo. Naglasila je kako o lokalnoj samoupravi ovisi koliko će se othrvati zahtjevima za širenje građevinskih područja. Rovinj je, primjerice, zaključio da ne žele više ugostiteljsko-turističkih zona jer im to ugrožava održivi razvoj turizma, navela je.
