Možda bi već tijekom današnjeg dana mogao uslijediti glavni potez koji se od novoformiranog Nadzornog odbora Uljanika očekuje – smjena aktualne Uprave i imenovanje novih ljudi koji će preuzeti potpuno slomljeno kormilo ovog brodograđevnog holdinga.
Predsjednik Jadranskog sindikata potvrdio je za Novi list da je novi postav Odbora već jučer održao svoju konstituirajuću sjednicu. Nadodaje da su sindikati i "stožeraši" detektirali ljude kojima će se ponuditi ovaj nezahvalan posao, a osim samih uljanikovaca, na listi potencijalnih kandidata s kojima će se obaviti razgovori nalaze se i neki izvan Uljanik grupe. Zasad konkretnih informacija o tome nema.
Otkad je proglašen štrajk u 3. maju, direktor Maksimilian Percan nije se nijednom pojavio. Kako je ustvrdio Juraj Šoljić iz Štrajkaškog odbora za Novi list, njegov izostanak stvara dodatne probleme u ovom "opasnom i napetom trenutku za riječki škver", a čiji je račun već više od dva mjeseca u neprekidnoj blokadi pa tako i crvenoj zoni za pokretanje stečajnog postupka.
Podsjetimo, plaća za rujan u 3. maju, tj. Uljanik grupi trebala je biti isplaćena do 15. listopada. Od lipnja ove godine, procjenjuje se, otišlo je oko 900 radnika.
Novi plan restrukturiranja Uljanika za desetak dana
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u utorak je kazao da će Uprava Uljanika u roku od 10-ak dana dostaviti novi program restrukturiranja, koji neće sadržavati već otkazane brodove, i da će nakon toga za njegovu analizu Ministarstvo trebati tri do četiri dana.
Horvat je novinarima pred Banskim dvorima rekao da je jučer dobio pismo od, kako je naveo, stare Uprave Uljanika d.d. . U njemu Uprava sugerira da je bespredmetno analizirati novi program restrukturiranja, koji je dostavila 22. listopada, jer u tom programu nisu "matematičkim izračunom apostrofirani oni navozi, odnosno oni brodovi koji su otkazani i koji se neće raditi", istaknuo je Horvat.
"Uprava si je uzela terminski plan od 10-ak dana, kada će sjesti sa svojim konzultantima te će na Ministarstvo gospodarstva dostaviti novi model, bez predmetnih otkazanih brodova. Pričekat ćemo tih nekoliko dana, pa nakon toga pristupiti analizi", poručio je Horvat.
Dodaje i da je sugerirao članovima Nadzornog odbora Uljanika da su je takvu analizu potrebno 3 ili 4 dana, a kako navodi, ta analiza je bitna kako program restrukturiranja ne bi "polučio toliki broj upita Europske komisije kao što je onaj stari".
Plan restrukturiranja Uljanika u izmijenjenoj formi i odgovori na pitanja koja je postavila Europska komisija stigli su u Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija 22. listopada. Prošlog četvrtka Horvat je rekao da je započela analiza tog programa, no da imaju neke upite za Upravu.
Prvi plan restrukturiranja još je u srpnju poslan na odobrenje u EK, a Komisija je na taj plan reagirala sa 75 primjedbi. Od Uprave Uljanika Ministarstvo gospodarstva tada je zatražilo da svoj prijedlog restrukturiranja uskladi sa zahtjevima Komisije.
Po tom izmijenjenom programu restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta, trošak restrukturiranja povećao bi se na 5,27 milijardi kuna, s iznosa od 4,38 milijardi kuna sadržanog u prethodnom planu. Pritom bi 2,63 milijarde osigurao sam Uljanik, a ostatak država.
Uprava to povećanje troška restrukturiranja u novom planu objašnjava dodatnim promjenama, navodno nužnim za provođenje kompenzacijskih mjera i uklanjanja brodogradnje s Arsenala. Radi se o preseljenju proizvodnih kapaciteta s otoka Arsenala, a što bi se prikazalo kao vlastiti doprinos Uljanika restrukturiranju u vrijednosti od 113 milijuna kuna, piše Poslovni dnevnik.
Uljanik bi se prema tom planu restrukturiranja pobrinuo i za preuzimanje i prijeboj dugovanja po osnovi pozajmica ostvarenih unutar Uljanikove grupacije. U vlastiti doprinos, planira dalje Uprava Uljanika, trebala bi ući i diverzifikacija poslovanja, dok bi za pripremu terena za marine i ostale nekretninske poslove Uljanik trebao osigurati 225 milijuna kuna.
Uprava priznaje da trenutno nema obrtnog kapitala, pa predlaže da država u prvih 20 mjeseci od početka restrukturiranja podmetne leđa vezano i uz troškove operativnog poslovanja. Funkcioniranje Uljanika u u prvih pola godine država bi trebala poduprt s proračunskih 581 milijun kuna kako bi se osigurao obrtni kapital te sa još 863 milijuna kuna za za pokrivanje operativnih troškova dovršetka gradnji u prvih 11 mjeseci.
Nadalje, do polovine 2019 iz proračuna bi se, prema planovima Uprave, trebalo potrošiti i dodatnih 89 milijuna čime bi se platilo dugove dobavljačima i kooperantima.
Laburisti: Gdje je nestalo 30 milijardi kuna uloženih u hrvatsku brodogradnju?
Predsjednik Hrvatskih laburista - Stranke rada David Bregovac pružio je u utorak potporu bivšim radnim kolegama iz 3. maja u borbi za svoja prava i plaću, te zatražio da se istraži i odgovori gdje je 30 milijardi kuna za koje se govori da su uložene u hrvatsku brodogradnju.
"Već dugo se govori da je država uložila ili dala oko 30 milijardi kuna u brodogradnju, ali nitko, nijedna Vlada pa ni sadašnja nije odgovorila gdje je taj novac nestao", rekao je Bregovac na konferenciji za novinare ispred ulaza u 3. maj. "S obzirom da znam prošlost HDZ-a, mi kao Hrvatski laburisti pitamo - kamo je novac nestao", dodao je.
Nastavio je da radnici nisu dobili taj novac, da su dobili minimalnu plaću, a ništa nije uloženo u obnovu brodogradnje, organizaciju, nove strojeve ili bilo što drugo. Zatražio je da mjerodavne institucije istraže gdje je nestao novac poreznih obveznika, te najavio da će predati prijavu DORH-u kako bi se vidjelo tko je što određivao i kako se sustav nadgledao.
"Ispada da su samo radnici krivi što su radili i primali plaću, a nitko ne pita kamo je novac nestao, kome je dan, na koji način je prošao, možda kroz kooperante ili financiranje kampanja", poručio je Bregovac.
Ne zna, dodaje, može li 3. maj sada opstati, je li to moguće. Napomenuo je da je Tvornica industrijske i brodske opreme 3. maj (TIBO) proizvodila upravo za riječko brodogradilište, ali da je ta tvrtka ugašena jer je "očito netko imao interesa da se brodogradnja namjerno uništavala kako bi netko drugi zarađivao".
Riječki gradski vijećnik iz redova laburista Vedran Sabljak kazao je da ih u toj stranci, uz neisplatu plaća i blokirani račun 3. maja, zabrinjava i to što se Vlada još nije jasno odredila o sudbini hrvatskih brodogradilišta.
"Čuli smo razne deklarativne izjave i da Vlada podržava brodogradnju, ali u stvarnosti, osim vatrogasnih rješenja kao što je isplata plaća, nisu viđeni drugi potezi", ocijenio je Sabljak.
Hrvatski laburisti traže da se isplate plaće i deblokira račun 3. maja te da Vlada konačno dokaže da želi zadržati hrvatsku brodograđevnu djelatnost.
