Martina Nefranović iz Vinkovaca ima 60 bodova, no nije upisala željenu gimnaziju, prirodoslovno-matematički smjer. Njeno se ime našlo ispod crte na popisu primljenih učenika u vinkovačkoj Gimnaziji Antuna Matije Reljkovića, piše Večernjak.
arti-201006260054006"Malo sam razočarana jer sam odavno željela upisati prirodoslovno-matematički smjer. Planiram studirati nešto iz prirodnih znanosti iako još ne znam precizno što. Sve razrede osnovne škole iz svih predmeta imam same petice pa sam mislila da neće biti problema pri upisu u školu, ali, eto, ima valjda i boljih od mene. Najdraži su mi predmeti matematika i biologija i mislila sam da bi u toj gimnaziji najbolje došao do izražaja moj dar za te predmete", kazala je Martina. Još osam njenih vršnjaka sa 60 bodova našlo se ispod crte.
Petnaestogodišnja Mirela Trgovac iz Donje Petričke u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji također je odlikašica, a želi se školovati za mljekarskog stručnjaka. No, ona je ujedno i jedina učenica koja se prijavila za taj smjer u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima. Najvjerojatnije ga neće uspjeti upisati već će se morati odlučiti za rezervno – veterinarskog tehničara.
U Zagrebu ove godine 43 posto osmaša odlikaša!
Ova dva primjera pokazuju kako je u hrvatskom obrazovnom sustavu zaista nešto trulo. Zbog navale na gimnazije i hiperinflacije odlikaša, odobrava se dodatan upis učenika, a specijalizirani smjerovi ostaju prazni. Primjerice, kako piše Jutarnji list, iz zagrebačkih je osnovnih škola ove godine izašlo čak 43 posto odlikaša!
arti-201006300109006Mnogi osnovci, kažu nastavnici, postižu odlične ocjene, a kada dođu u srednju školu pokažu veliko neznanje. Oko pitanja kako stati na kraj lažnim odlikašima i na koji način organizirati upise, ne mogu se složiti ni stručnjaci. Predlaže se uvođenje male mature i elektronske prijave u više srednjih škola, a neki predlažu i promjenu sustava ocjenjivanja.
Umjesto ocjena uvesti postotke ili međuocjene
"Možda bi se moglo razmišljati i o promjeni načina ocjenjivanja, pa da umjesto vrednovanja od jedan do pet, imamo ocjene u postocima", kazao je za JutarnjiDrago Bagić, ravnatelj zagrebačke II. gimnazije.
"Povećan broj odličnih učenika je 'bolest' koja je davno dijagnosticirana, ali ove godine smo svi ostali zatečeni. Prošle godine bodovni prag je bio 52, a ove godine upisivali smo samo one s 58 i više bodova. Treba uvesti međuocjene, jer teško je vjerovati da je učenik koji u 7. razredu prođe s vrlo dobrim, a u 8. s odličnim, postao odjednom vredniji. Ipak je tu riječ o poklanjanju ocjena", smatra ravnateljica Gimnazije Lucijana Vranjanina, Milica Medak.
Dok bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac smatra da treba uvesti malu maturu, sadašnji ministar Radovan Fuchs drži da bi uvođenje male mature bio šok za djecu.
"Na osnovi novog kurikuluma predviđen je drugačiji način ocjenjivanja s numeričkim i opisnim ocjenama, a mijenjat će se i pedagoški standardi. Kurikulum je prošao kompletnu reviziju, prihvaćene su sugestije HAZU-a i sveučilišta i vrlo brzo bi trebao biti donesen", kazao je Fuchs.
Učitelje treba naučiti kako se daju ocjene
Pohvalio je i ideju dr. sc. Josipa Burušića, znanstvenika s Instituta 'Ivo Pilar', da se na fakultet uvede predmet koji bi podučavao nastavnike ocjenjivanju.
"Većina učitelja nikada nije imala prigodu čuti na fakultetu nijednu informaciju o tome kako se treba ocjenjivati. Treba uvesti vrednovanje učeničkih postignuća, a da ocjenjivanje bude samo jedan dio kriterija za upis. Zašto se, primjerice, učenik koji je sudjelovao pet godina u humanitarnom radu, koji ima izrazitu socijalnu inteligenciju, ili koji zna sve o ekologiji, ne bi mogao upisati u željenu školu bez da ima sve petice. Jer cilj škole trebao bi biti stvoriti normalne pojedince koji će znati cijeniti ispravne vrijednosti", smatra Burušić.
Prethodni članci:
arti-201006280680006 arti-201006280121006 arti-201006280356006 arti-201006290534006
