Prva optužnica protiv Bandića potvrđena je na zagrebačkom Županijskom sudu u srpnju, dvije i pol godine nakon podizanja.

No, sutkinja Tanja Pavelin Borzić tada nije odlučila o prijedlozima obrane koja je tvrdila da Uskok dio dokaza nije prikupio zakonito. Sudac Zdravko Majerović koji je u međuvremenu dobio spis, a vodit će i suđenje, žalbu obrane odbacio je kao nedopuštenu, nakon čega su se oni obratili Vrhovnom sudu koji još nije donio pravomoćnu odluku.

Bandić je u ovom slučaju optužen da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi U ime obitelji priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im bez naknade štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.

Prvu optužnicu protiv Bandića optužno vijeće sutkinje Pavelin Borzić odbacilo je u srpnju 2015. zaključivši da u postupanju zagrebačkog gradonačelnika nije bilo obilježja kaznenog djela. No, Vrhovni je sud u svibnju 2016. prihvatio Uskokovu žalbu i zaključio da je odbacivanjem optužnice Županijski sud povrijedio odredbe kaznenog postupka "jer je izreka tog rješenja proturječna obrazloženju".

Bandić je optužen i u aferi Agram zbog sumnji da je sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja godinama, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije nakon predsjedničkih izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun. U tom slučaju sud tek treba odlučiti o osnovanosti optužnice.