Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ukinulo je odluku suca istrage kojom je bio prihvaćen zahtjev Agrokora da se svim okrivljenima u ovoj aferi blokira imovina. Prvotno je imovina na zahtjev tužiteljstva bila blokirana samo Ivici Todoriću, budući da iz rješenja o provođenju istrage proizlazi da je samo on zaradio izvlačeći novac iz koncerna, no naknadno je izvanredna uprava Agrokora zatražila da se blokira imovina i ostalim članovima njegove uprave protiv kojih je postupak pokrenut. Tim više što je u pitanju iznos od 1,6 milijardi kuna, a Todorićeva imovina što su je istražitelji uspjeli do sada pronaći pokrivala je tek petinu tog iznosa. Ivici Todoriću do sada su blokirani brojni bankovni računi, dio Kulmerovih dvora, lovište, obiteljsko imanje…
Zbog ogromne štete zato je i Agrokor tražio da se imovina blokira svim okrivljenicima, te Todorićevoj kćeri Ivi Balent. Nakon što je zahtjev prihvaćen svi okrivljenici uložili su žalbe što ih je sada izvanraspravno vijeće prihvatilo, te vratilo sucu istrage zahtjev Agrokora na ponovno odlučivanje.
Evo na što se žalila Todorićeva kći Iva
Posebno ogorčena zahtjevom za blokadom imovine, kako proizlazi iz žalbe, bila je Iva Balent, budući da protiv nje za sada nije otvorena istraga. Zato je upozorila da prema praksi Vrhovnog suda RH i ne može biti na listi onih kojima se imovina zamrzava do okončanja postupka.
'Mjera osiguranja imovinsko-pravnog zahtjeva može se odrediti samo protiv počinitelja kaznenog djela koji je prema Zakonu o kaznenom postupku i odgovoran za štetu ako ga sud proglasi krivim', navela je Iva Balent u žalbi podsjećajući kako iz toga proizlazi da se odštetni zahtjev ne može podnijeti prema trećima osobama. Pri tome čak nije ni važno postoji li sumnja da je okrivljena osoba imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom prenijela na te treće osobe.
'Protiv tih trećih osoba oštećenici, evenutalno, mogu pokrenuti parnične postupke, te u zasebnim parnicama tražiti odštetu. To nije moguće u kaznenom postupku', tvrdi Iva Balent.
I ostali članovi Todorićeve uprave uložili su žalbe
Ostali okrivljenici upozorili su pak kako je Agrokor u svom zahtjevu za blokadom njihove imovine trebao specificirati tražbinu čije se osiguranje traži, odnosno navesti činjenice na kojima svoj zahtjev temelji, te predložiti dokaze koji ga potkrepljuju. Međutim, Agrokor to nije učinio, ali je sudac istrage ipak prihvatio zahtjev. Sada je izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ocijenilo da to nije bilo u redu, te da se odluka mora bolje obrazložiti.
Prema stavu vijeća u odnosu na svakog okrivljenika Agrokor je morao specificirati koliku je štetu navodno prouzročio koncernu, te zašto vjeruje da će imovinu pokušati sakriti ili prodati te tako otežati oduzimanje imovinske koristi nakon eventualne osuđujuće presude.
Sudac istrage je, kaže vijeće, ozbiljno pogriješio
Doduše, poznato je da su Ljerka Puljić, bivša dopredsjednica Agrokora, Damir Kuštrak, član Todorićeve uprave koji još uvijek radi u Agrokoru, i bivši revizor Olivio Discordia već uspjeli prodati ili prepisati na druge dio svoje imovine, dok je bivši direktor financija u Agrokoru Tomislav Lučić pokušao prebaciti na drugu osobu 100.000 svojih obveznica. To je odlukom suda u posljednji trenutak spriječeno. Sanja Hrstić, druga revizorica koja se našla pod istragom, u međuvremenu je tražila da joj se vrati privremeno oduzet mobitel, no na to se, kako stoji u njezinoj žalbi, ne bi trebalo gledati kao na pokušaj skrivanja ilegalne imovine.
Budući da je prihvativši ovakav zahtjev Agrokora sudac istrage povrijedio odredbe Zakona o kaznenom postupku, a njegovo rješenje se zbog toga nije moglo valjano preispitivati, izvanraspravno vijeće vratilo mu je slučaj na ponovno odlučivanje. Vijeće inzistira da sudac istrage utvrdi postoji li doista potraživanje koncerna prema svim okrivljenima u postupku, te da utvrdi imaju li doista namjeru svoju imovinu skrivati pred istražiteljima, zbog čega bi je bilo nužno do podizanja optužnice zamrznuti.
