Ta prvostupanjska presuda Trgovačkog suda u Zagrebu važna je jer je spriječen pokušaj stvaranja pravne prakse na osnovi koje bi izdavači kao nositelji iskorištavanja autorskih prava imali pravo autorima (novinarima) zabraniti stručnu raspravu o tome jesu li cenzurirani, piše tjednik Lider.
HRT se u svojoj tužbi pozivao na neograničeno autorsko pravo iskorištavanja, i to do mjere da ima pravo zabraniti prikazivanje autorskog djela (bunkerirati novinarski prilog).
Sudac sudac Radovan Dobronić nije prihvatio da HRT ima to neograničeno pravo, jer je ugovorom s autorom HRT preuzeo obvezu objavljivanja autorskog djela (novinarskog priloga), a prikazivanje HRT može uskratiti samo ako dokaže da bi zbog prikazivanja nastala šteta krivnjom autora.
HRT u postupku nije dokazao krivnju autora (novinara autora priloga TV emisije Latinice: Zločini privatizacije ne zastarijevaju.
U usmenom obrazloženju svoje odluke sudac Dobronić istaknuo je i da je HRT kao ustanova javnog informiranja zakonski obvezan primjenjivati i odredbe o prava javnosti na informiranje, čak i unatoč eventualno mogućim štetama. Kako je napisao u obrazloženju, Latinica: Zločini privatizacije ne zastarijevaju nesporan je interes javnosti jer je i naslov ustavnih promjena gotovo isti.
Zakonodavac je donoseći Zakon o autorskom i srodnim pravima tobože ostavio slobodu ugovaranja između autora i naručitelja autorskih djela (u primjeru novinara i nakladničkih autorskih ugovora). Činjenica je, međutim, da u praksi nema ni govora o slobodi ugovaranja jer je pojedinac u ugovaranju s moćnim tvrtkama naručiteljima u neravnopravnu položaju.
Vezani članci:
arti-201012160770006 arti-201012060777006 arti-201012140605006
