Uvoz je tih razmjera da se, primjerice, u šest najvećih trgovačkih lanaca koji posluju u Hrvatskoj, prodaje krumpir iz Poljske, poriluk iz Nizozemske, jabuke iz Italije i Austrije, mandarine iz Turske, oslić iz Ugande, Tanzanije i Namibije, škampi iz Švedske, kozice iz Kine..., pišu 24 sata.
Ima i pakiranog mesa bez oznake podrijetla
Mlijeko se i dalje uvozi iz Slovenije, BiH, Austrije ili Češke, a meso stiže iz čak desetak zemalja. Primjerice, u mesnicama trgovačkih lanaca prodaje se svinjetina iz Njemačke, Španjolske, Danske, Poljske, Slovenije, Nizozemske, Francuske, Mađarske i Rumunjske. Ima i bizarnosti poput one da poznati leskovački i sarajevski ćevapčići, barem oni koji se kao takvi prodaju na policama, stižu iz Slovenije. Nađu se čak i pakiranja mesa bez oznake podrijetla, primjerice u Plodinama, pišu 24 sata.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da bez obzira na to jesu li domaći, uneseni iz članica EU-a ili uvezeni iz trećih zemalja, svi prehrambeni proizvodi u Hrvatskoj prolaze kontrolu veterinarske i sanitarne inspekcije.
Da bi svinjetina dobila oznaku "Meso hrvatskih farmi” svinja se mora oprasiti u Hrvatskoj te kod nas mora biti i uzgojena i zaklana. No, u Billi su novinari 24 sata našli juneće kosti i teleća prsa na kojima je pisalo da je tele oteljeno u Rumunjskoj, a uzgojeno i zaklano u Hrvatskoj.
Oteljeno u Rumunjskoj, a uzgojeno u Hrvatskoj
"Ako je tele oteljeno u Rumunjskoj imalo 200 kilograma, a potom se godinu i pol uzgajalo u Hrvatskoj i hranilo domaćom hranom, možemo reći da je to domaće meso", objasnio je Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, gospodarske udruge proizvođača u mesnoj i mliječnoj industriji.
Lani je u Hrvatsku uvezeno 87 tisuća tona svinjetine, od čega najviše iz Njemačke (30.000 tona), a zatim iz Nizozemske (13.000 tona), Španjolske (9000 tona) te Poljske (7000 tona). Istodobno je u Hrvatskoj prošle godine proizvedeno 80.000 tona domaće svinjetine, što znači da je uvoz bio veći za 7000 tona.
"Njemačka ima višak carskog mesa, pa ga naši tamo jako jeftino kupuju i zato je uvoz svinjetine iz Njemačke najveći. Prije deset godina imali smo 200.000 krmača, a sad ih je manje od 100.000. Zbog gubitka krmača i nedostatka odojaka pala je proizvodnja i malih i srednjih proizvođača", kaže Bobetić iz Croatiastočara.
Uvoz govedine lani je porastao za 16 posto: uvezeno je 20.000 tona (najviše iz Nizozemske, zatim Poljske i Njemačke), ali i kod nas proizvedeno 45.000 tona. Što se peradi tiče, Poljska i Mađarska imaju viškove tog mesa koje prodaju po dampinškim cijenama kojima je teško konkurirati.
Salmonelu u piletini u Hrvatskoj našli - Slovenci
Bobetić iz Croatiastočara hvali varaždinsku Vindiju na čijim se farmama strogo nadzire rast.
"Zbog sljednosti od izlijeganja do klanja takva piletina može nositi oznaku ‘Meso hrvatskih farmi’, koju dodjeljuje i kontrolira Hrvatska agencija za hranu", kaže.
Lani je kod nas proizvedeno 78.000 tona peradi, a uvezeno 25.000 tona, što je 10 posto više nego godinu prije. Ovih dana smo u prodavaonicama, osim domaće, pronašli puretinu iz Italije i Mađarske. Nedavno je s polica povučen pileći file uvezen s Tajlanda. Prodavao se soljen i zamrznut, a da ima salmonelu, otkrili su Slovenci iako naše Ministarstvo poljoprivrede tvrdi kako se sve meso i kod nas kontrolira, pišu 24 sata.
Tijekom 2016. veterinarska inspekcija uzela je 6340 uzoraka hrane životinjskog podrijetla i utvrdila da u 28 slučajeva hrana nije bila zdravstveno ispravna.
