Od sutra kreće popis stanovništva koji je postao goruća tema. Među ostalim, na listićima su sporni sadržaj, metoda i svrha koja se želi postići.
Prije dva tjedna stručnjak za migracije Tado Jurić upozorio je za Slobodnu Dalmaciju kako je cijeli postupak koncipiran na način kao da se njime prije želi utvrditi imovina kojom se raspolaže u Republici Hrvatskoj negoli stvaran broj stanovnika.
Za neke je kolege u pravu, za druge u krivu.
Demograf dr. Stjepan Šterc tvrdi za ovaj portal kako je to popisnica koja je mogla biti standardna prije dvadeset, trideset godina. Danas nikako ne. "Što se demografskih podataka tiče, zdravstvene ustanove i MUP bili bi obvezni dostavljati podatke državnom registru kako bi se u svakom momentu znali potencijal, struktura stanovništva, trendovi i slično. To uređene zemlje imaju, a mi već dugo o tome govorimo, dvadeset, trideset godina, ali pomaka nema. Zašto? Zato što kada gledate ukupni broj stanovnika i birački popis, oni se znatno razlikuju. Po našim procjenama, u biračkom popisu ima i do 300 tisuća birača više nego stalnih stanovnika, što su po definiciji Eurostata stariji od 18 godina", dodao je.
Ipak, najveća je briga da će se popisati fiktivno, nepostojeće stanovništvo
"U konačan broj stanovnika mogu se ubrojiti samo oni, kako kažete fiktivni stanovnici, kojima netko iz njihove uže obitelji još živi u Hrvatskoj. Ako su se, na primjer, odselili svi članovi kućanstva, onda ih nitko nema popisati, barem na ovaj klasičan način preko popisivača. No, još bih napomenuo kako metodologija koju spominjete nije metodologija koju je smislio naš Zavod za statistiku ili netko u Hrvatskoj, već je riječ o konceptu popisivanja na temelju uobičajenog mjesta stanovanja koji je već dugo standard u međunarodnim demografskim i statističkim dokumentima i preporukama", rekao je dr. Ivan Čipin, izvanredni profesor na Katedri za demografiju Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Takvo popisivanje može biti i od vrata do vrata i online putem. "Popisivač ne zna niti treba znati gdje su ostali članovi kućanstva jer se uzimanje podataka od ljudi temelji na izjavi osobe od koje se prikupljaju podaci. Kakva god ta izjava bila, popisivač to mora zabilježiti", dodao je Čipin.
