Početak 2023. godine donosi velike promjene za umirovljenike koje bi trebale popraviti njihovu financijsku situaciju, koliko je to već moguće u vrijeme galopirajuće inflacije.
Korisnike mirovina tako čeka nekoliko novosti: povećanje iznosa najnižih mirovina, povrh prethodnog redovnog usklađenja mirovina; povećanje iznosa obiteljske mirovine; rast obiteljske mirovine koju udovac/udovica prima; rast udjela obiteljske mirovine koju udovac/udovica prima; te mogućnost izbora između primanja osobne ili obiteljske mirovine ili pak mogućnost primanja osobne mirovine uz pribrojen određen postotak obiteljske mirovine.
Procjenjuje se da će provedbom svih ovih mjera povećani mirovinski prihod ostvariti više od 500 tisuća umirovljenika iako, jasno je da ovo generalno ne rješava problem niskih mirovina u Hrvatskoji i problem siromaštva.
"Izvukli smo za obiteljske mirovine u pregovorima najviše što se moglo u ovom trenutku", rekao je za Net.hr zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja. "Model primanja osobne i dijela obiteljske mirovine sličan je slovenskom modelu. Oni imaju udio 15 posto, ali njihove mirovine su veće. Mi smo dogovorili 27 posto i to nije bilo lako", naglasio je.
"Ukoliko inflacija bude i dalje ovako divljala, a punjenje proračuna bude uredno, vjerujem da umorivljenici mogu računati na neki dodatak, barem oni s najnižim mirovinama. Njima taj dodatak znači više nego 50 kuna povećanje mirovine", rekao je Hrelja.
A što se novosti za umirovljenike u 2023. godini tiče, one su redom sljedeće:
Povećava se najniža mirovina
Mirovine se redovno usklađuju od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine. Dodatno, na ovogodišnje usklađivanje, iznos najniže mirovine povećava se od 1. siječnja 2023. za 3 posto.
Ovom izmjenom, od nove godine veće mirovine primat će 287 tisuća korisnika najniže mirovine.
Povećanje iznosa obiteljske mirovine
Od iduće godine povećava se mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine čime će se visina obiteljske mirovine povećati za 10 posto.
Tako, primjerice, ako obiteljska mirovina za jednog člana iznosi 3500 kuna, prema novom izračunu ona bi trebala iznositi 3850 kuna.
Ova izmjena trebala bi obuhvatiti 136 tisuća korisnika koji nisu imali svoj staž osiguranja ili su imali malo staža osiguranja, a procjenjuje se da će im mirovine na mjesečnoj razini prosječno rasti više od 250 kuna.
Obiteljske mirovine nastavit će rasti i temeljem redovnog usklađivanja u travnju koje se procjenjuje na 5 posto, a korisnici će zadržati i pravo rada do polovice radnog vremena.
Rast iznosa obiteljske mirovine koju udovac/udovica prima
Obiteljska mirovina za jednog člana obitelji do sada je iznosila 70 posto pokojnikove mirovine. Sada, taj se iznos povećava na 77 posto mirovine pokojnog partnera ili partnerice.
Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj prima otprilike 214 tisuća korisnika, u 93 posto slučajeva žene.
Mogućnost primanja obiteljske ili osobne i dijela obiteljske mirovine
Obiteljski umirovljenici od nove godine imaju pravo birati: žele li primati 77 posto iznosa mirovine pokojnog partnera ili vlastitu mirovinu uz 27 posto od pripadajuće svote pokojnikove odnosno obiteljske mirovine određene za jednog člana obitelji.
U praksi, to bi značilo da ako netko prima starosnu mirovinu u iznosu od 4000 kuna, a svota obiteljske mirovine iznosi 3500 kuna, 27 posto od te obiteljske mirovine iznosi 945 kuna.
U slučaju svih onih koji će imati mogućnost izbora između ove dvije opcije, HZMO će - potvrdili su - voditi računa da u isplatu stavi za korisnika najpovoljniju svotu mirovine. HZMO će također korisnicima prilikom podnošenja zahtjeva za mirovinu od 1. siječnja predočiti izračune za oba modela kako bi se mogli lakše odlučiti za povoljniju opciju.
Ovom mjerom, procjenjuje se, bit će zahvaćeno više od 155 tisuća korisnika.
Ovaj novi model, osobne uz postotak obiteljske mirovine, najmanje će se isplatiti korisnicima čiji su supružnici imali značajno veću mirovinu od njih odnosno, njima je obiteljska mirovina od 77 posto isplativija od opcija osobne mirovine uz 27 posto obiteljske mirovine.
Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper izradio je tablicu sa specifičnim iznosima mirovina pokojnika kojima je zatim pridružio 77 posto njihove vrijednosti ili mirovinu preživjelog partnera uz 27 posto obiteljske mirovine, kako bi korisnici mogli lakše procijeniti koji je model za njih povoljniji.
"Obiteljska mirovina je povoljnija, ako je mirovina preminulog partnera veća za 78 posto i više od mirovine preživjelog partnera. Ako je mirovina preminulog partnera niža od 78 posto, onda je povoljnije ostati na osobnoj mirovini ili se vratiti iz obiteljske u osobnu mirovinu i uzeti 27 posto dodatka od obiteljske mirovine", pojasnio je Šemper.
Izračun obiteljske mirovine
Inače, obiteljsku mirovinu trenutno prima 213.255 osoba, odnosno 19 posto svih umirovljenika. Ona u prosjeku iznosi 2458 kuna, što je 32,32 posto udjela u prosječnoj neto plaći. Prosječni primatelj obiteljske mirovine je najčešće udovica starija od 72 godine i s 28 godina staža.
Obiteljska mirovina za više članova
Isplata obiteljske mirovine bit će moguća za više članova obitelji u slučaju invaliditeta, nesposobnosti za rad i drugih stanja.
Obiteljske mirovine za dva člana obitelji porast će s 80 na 88 posto, za tri člana s 90 na 100 posto, a za četiri člana obitelji sa 100 na 110 posto mirovine pokojnika. Mirovinski faktor se s dosadašnjeg 0,7 za jednog člana obitelji povećava na 0,77, s dosadašnjeg 0,8 za dva člana obitelji na 0,88 te s dosadašnjeg 0,9 za tri i više članova obitelji na 1,0.
Tko može primati dio obiteljske mirovine
Korisnici dijela od 27 posto obiteljske mirovine mogu biti osobe starije od navršenih 65 godina. Također, uvjet je da osoba jedini korisnik obiteljske mirovine te da ispunjava propisane uvjete za stjecanje obiteljske mirovine prema ZMO-u ili drugom posebnom propisu o mirovinskom osiguranju.
Visina iznosa osobne i obiteljske mirovine zajedno
U zbroju osobne i obiteljske mirovine (27 posto od obiteljske mirovine), ukupna svota ne smije biti niži od tri aktualna AVM-a (232, 95 kuna) niti veći od 50 posto vlastite mirovine, a također ne smije prelaziti limit od 80 AVM-a (trenutačno iznosi 6.212 kuna). Ta će brojka biti podložna izmjenama kroz redovita usklađivanja odnosno, granica će se pomicati kako bude rasla aktualna vrijednost mirovine (AVM).
To bi u praksi značilo da korisnik koji prima 4000 kuna vlastite mirovine može dobiti najviše 2212 kuna obiteljske mirovine. Ako je mirovina pokojnog partnera iznosila 6000 kuna, korisniku može pripasti 1200 kuna.
Pravo na obiteljsku mirovinu
Pravo na obiteljske mirovine ostvaruje se temeljem zahtjeva korisnika mirovine. Pravo na isplatu mirovine korisniku pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
Iznimka su korisnici koji zahtjev podnose u 2023. godini - prvoj godini primjene - te im u tom slučaju pravo pripada od 1. siječnja 2023. godine.
Rokovi za podnošenje zahtjeva za dio obiteljske mirovine
Na jedan dio korisnika pravila će se primjenjivati automatizmom, dok će drugi trebati podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine o čemu će korisnici biti pravovremeno obaviješteni, poručili su iz HZMO-a početkom prosinca. Prvi datum nove godine referentni je datum nakon kojeg će se o zahtjevu odlučivati, dodali su.
Priznaju li se korisniku oba prava - pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu te pravo na obiteljsku mirovinu - zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine mogu podnijeti tijekom cijele 2023. godine, a pravo im pripada od 1. siječnja 2023. godine.
Valja naglasiti da novi zakon ne predviđa isplatu obiteljske mirovine i dijela starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine već samo obrnuto - korisniku osobne mirovine može se isplaćivati dio obiteljske mirovine.
Izuzeće od ovrhe
Od ovrhe će biti izuzeta obiteljska mirovina koju ostvaruju djeca umrlog osiguranika, a udovac/udovica je nositelj prava na obiteljsku mirovinu za djecu jer obavlja roditeljsku dužnost prema djeci umrlog osiguranika ili obiteljsku mirovinu po osnovi obavljanja roditeljske dužnosti koristi uz djecu.
Na ovaj način sprječava se da djeca provođenjem ovrhe izgube sredstva nužna za uzdržavanje nakon smrti osiguranika.
Rad u mirovini
U cilju izjednačavanja mogućnosti rada uz istovremenu isplatu mirovine profesionalnih vatrogasaca, kao i vojnih osiguranika, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba - koji su pravo na mirovinu ostvarili prije stupanja na snagu Zakona o DVO, PS i OSO s djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama te zaposlenicima na poslovima razminiranja - predlaže se navedenim kategorijama umirovljenika omogućiti rad do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine u iznosu od 100 posto i rad u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u iznosu od 50 posto.
Ostanak u radnom odnosu nakon 65-te godine
Svi koji ostanu raditi nakon propisane dobi za umirovljenje dobit će za svaki mjesec duljeg rada 0,45 posto veću mirovinu, a najviše 27 posto više za pet godina.
Novost za osiguranike s dugogodišnjim stažom
Osobe koje su kandidati za mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (60 godina života i 41 godina staža osiguranja) nakon 1. siječnja 2023. godine ostvaruju bonus 0,15 za svaki mjesec daljnjeg ostanka u svijetu rada, dakle najviše 9 posto, do navršene 65 godine života. Naravno, oni mogu nastaviti raditi i do 70 godine no njihov kumulativni bonus ne može prijeći 27 posto.
Iznos iz proračuna
U prvoj godini primjene, novi model obiteljskih mirovina obuhvatit će, prema procjeni, oko 300 tisuća korisnika, za što je Vlada spremna izdvojiti više od 1,3 milijarde kuna. Već 2024. ukupni se iznos penje na preko 1,6 milijarde kuna, a godinu poslije blizu 2 milijarde kuna.
Time je obuhvaćeno i postupno povećanje minimalne mirovine za 3 posto u 2023. To povećanje obuhvaća još 287.397 umirovljenika. Da vas broj ne bi prevario, neki umirovljenici naći će se u jednoj i drugoj situaciji, ovo nije zbroj.
Ključne promjene u 2023. godini:
- Povećava se najniža mirovina - Povrh redovnog usklađivanja, iznos najniže mirovine povećava se od 1. siječnja 2023. za 3 posto pa će tako korisnici najnižih mirovina već od nove godine početi primati veće mirovine.
- Povećava se iznos obiteljske mirovine - S početkom godine iznos obiteljskih mirovina povećava se za 10 posto, što je više od prosječnih 250 kuna.
- Rast iznosa obiteljske mirovine koju udovac/udovica prima - Iznos obiteljske mirovine za jednog člana obitelji povećava se sa 70 na 77 posto mirovine pokojnog partnera.
- Mogućnost primanja obiteljske ili osobne i dijela obiteljske mirovine - Korisnicima se omogućava korištenje dijela mirovine preminulog bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu).
- Obiteljska mirovina za više članova - Obiteljske mirovine za dva člana obitelji porast će s 80 na 88 posto, za tri člana s 90 na 100 posto, a za četiri člana obitelji sa 100 na 110 posto mirovine pokojnika.
- Tko može primati dio obiteljske mirovine - Korisnici dijela od 27 posto obiteljske mirovine mogu biti osobe starije od navršenih 65 godina te jedini korisnici obiteljske mirovine.
- Visina iznosa osobne i obiteljske mirovine zajedno - Zbroj osobne i obiteljske mirovine ne smije biti niži od tri AVM-a (232, 95 kuna) niti veći od 50 posto vlastite mirovine, uz limit od 80 AVM-a (trenutačno 6.212 kuna).
- Pravo na obiteljsku mirovinu - Ostvaruje se temeljem zahtjeva korisnika mirovine, a pravo na isplatu pripada mu od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag uz iznimku za korisnike koji zahtjev podnose u prvoj godini primjene - 2023.
- Rokovi za podnošenje zahtjeva za dio obiteljske mirovine - Zahtjevi za isplatu dijela obiteljske mirovine mogu se podnijeti tijekom cijele 2023. godine, a pravo im pripada od 1. siječnja 2023. godine.
- Izuzeće od ovrhe - Obiteljska mirovina koju koriste djeca umrlog osiguranika, a čiji je nositelj udovac/udovica, izuzima se od ovrha radi jednakopravnog položaja djece kojima je to prihod za uzdržavanje.
- Rad u mirovini - Vatrogasci, vojne osobe, policijski službenici, ovlašene službene osobe te zaposlenici moći će raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine u iznosu od 100 posto i rad u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u iznosu od 50 posto.
- Ostanak u radnom odnosu nakon 65-te godine - Svi koji ostanu raditi nakon propisane dobi za umirovljenje dobit će za svaki mjesec duljeg rada 0,45 posto veću mirovinu, a najviše 27 posto više za pet godina.
- Osiguranici s dugogodišnjim stažom - Nakon 1. siječnja 2023. ostvaruju bonus 0.15 za svaki mjesec daljnjeg ostanka u svijetu rada (najviše 9 posto) do navršene 65 godine.
