17. kolovoza je dan kad se otvara kandidacijski postupak za izbore koji će se održati 26. rujna i od danas ćemo napokon saznati hoće li Peđa Grbin ostati jedini kandidat za novog predsjednika stranke ili će kandidaturu možda istaknuti i Ranko Ostojić, Zvonimir Mršić, Mirela Ahmetović, Željko Kolar ili bilo tko drugi tko je takvu mogućnost zadnjih tjedana najavljivao.
Kandidacijski postupak traje dva tjedna, dakle do ponedjeljka 31. kolovoza, a tada se sastaje izborna komisija koja u tri dana mora utvrditi pravovaljanost kandidatura i od tog trenutka traje i službena kampanja u stranci. Na izborima 26. rujna koji su opći, dakle na kojima mogu glasati svi članovi i članice SDP-a, birat će se ne samo predsjednik stranke, već i 17-člano Predsjedništvo zajedno s četiri potpredsjednika, kao i Glavni odbor kao središnje tijelo koje broji 101 člana i članica, podsjeća Novi list. Izborni sustav je takav da se najprije bira Predsjedništvo, a onda četiri člana tog tijela s najvećim brojem glasova postaju potpredsjednici.
Po novim pravilima, za sva mjesta potrebno je poštovati žensku
kvotu te će novo vodstvo socijaldemokrata imati polovicu
žena. Kad su potpredsjednici u pitanju, u SDP-u se ipak boje da
možda neće biti dovoljno žena pa su smislili ''kvaku 22'' i
dogovoreno je da na kraju među četiri potpredsjednika treba
biti barem jedna žena, dakle moguć je i omjer 3:1.
Za Predsjedništvo se koristi i dodatna, regionalna kvota – naime,
Grad Zagreb daje tri člana tog tijela, a još pet regija po
dva što čini ukupno 13 članova, pri čemu su Rijeka i PGŽ
povezani s Istarskom i Ličko-senjskom županijom. Kad se vidi tko
su potpredsjednici, tada ulaze još četiri sljedeća koji su bili
ispod liste, i tako se dolazi do ukupno 17 članova
Predsjedništva.
Iz svega ovog jasno je da je sustav kompliciran jer je isti sistem sa ZIP-om i regionalnom kvotom potreban i za Glavni odbor, pa je to razlog zašto na SDP-ovim izborima uvijek kruže šalabahteri, koji pomažu članovima da se snađu u toj šumi imena, a pritom i pomognu svom klanu ili struji u stranci.
Članarina pa glas
Jedna od ključnih stvari na ovim izborima, međutim, moglo bi biti
pitanje tko uopće jest član ili članica SDP-a s obzirom na to da
glasati mogu samo oni koji su platili članarinu, a takvih je po
nekim procjenama tek petina od oko 30.000 članova i
članica.
Prema riječima glavnog tajnika SDP-a Nikše
Vukasa, zadnja odluka koja je donesena govori kako se
kandidirati mogu samo oni koji su platili sve članarine, dok će
se za one koji će samo sudjelovati u glasanju tolerirati šest
mjeseci zaostatka. Pitanje članarine u SDP-u je vrlo zanimljivo
zato što saborski zastupnici izdvajaju čak oko 1.500 kuna
mjesečno za članarinu, dok obični članovi koji su umirovljenici
ili nezaposleni plaćaju simbolično, tek jednu kunu mjesečno.
Ni sama kandidatura nije jednostavna – za predsjednika se može kandidirati samo osoba koja je član stranke najmanje pet godina, i koju pritom podrže najmanje tri županijske organizacije, ili pak 500 članova svojim potpisom. U Predsjedništvo mogu samo ljudi s najmanje tri godine staža u stranci te podrškom bar jedne županijske organizacije ili 10 lokalnih, ili uz 100 potpisa članova.
Izbori će se održati 26. rujna na način da će svaka lokalna organizacija imati bar jedno biračko mjesto, a Zagreb i mnogo više njih te će izborni rezultat od izborne komisije biti priopćen negdje oko ponoći toga dana.
