Od danas gotovo 20 tisuća tvrtki u Hrvatskoj ima razlog strepiti od stečaja i može se reći da zapravo kreće veliko čišćenje nezdravog dijela gospodarstva.
Na snagu stupa novi zakon koji bi trebao ubrzati stečaj dugotrajno blokiranih i neaktivnih tvrtki. Problem je što su baš one državi dužne ukupno više od 19 milijarda kuna i što u njima radi više od 10 tisuća ljudi.
Bitna novost Zakona je da automatski u stečaj idu tvrtke koje su u blokadi više od 120 dana, a takvih je više od 19 tisuća. Vlada želi brže i učinkovitije stečajeve, a resorni ministar Orsat Miljenić najavljuje veliko čišćenje tvrtki koje nemaju nijednog zaposlenog, a napravile su milijarde dugova.
Hrvatska je po dužini trajanja stečajnih postupaka na samom dnu Europe. Novac se uglavnom trošio na preduge sporove, a dugovi teško naplaćivali zbog nedostatka imovine za naplatu. Vlada se nada da će ovim potezom to riješiti.
Mijenja se načelo iz predstečajnih nagodbi po kojem je stečaj bila diskrecijska odluka Ministarstva financija. Stvar se sada vraća na sudove. I po pokretanju stečaja tvrtke će moći poslovati do okončanja postupka.
Iako njegove predstečajne nagodbe gube na snazi, njihovom autoru zakon se sviđa.
"Zakon, kad bude u punoj primjeni, dat će značajne efekte i omogućiti ozdravljenje onih tvrtki koje mogu ozdraviti te jednostavno gašenje onih za koje nema šanse", kaže bivši ministar financija Slavko Linić.
Ali ono što je zapravo glavni problem su tzv. fantomske tvrtke u kojima uopće nema zaposlenih.
Čak je 15 tisuća takvih tvrtki u kojima ne radi nitko i koje imaju ogromne dugove, teške više od 14 milijarda kuna. Te su se tvrtke osnivale samo da bi se naručivala roba koja se na kraju nije platila, da bi se fiktivno poslovalo i pralo novac.
Stečaj za većinu njih znači likvidaciju, dugovi ostaju nenaplaćeni.
