Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova donio državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Nezadovoljna što je prihvaćen tek manji dio njenih amandmana, oporba je bojkotirala glasovanje o njima, vrativši se na glasovanje o samom proračunu.
Najvažniji financijski dokument države dobio je potrebnih 76 glasova. Za njega su glasovali svi zastupnici saborske većine, protiv se izjasnilo 49 zastupnika.
Sabor je dao i suglasnost na financijske planove izvanproračunskih korisnika.
Prihvaćenim proračunom prihodi su predviđeni na razini 147,3 milijarde kuna, a rashodi na 157,9 milijardi kuna. Pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od pet posto, u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.
Nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna (osam posto BDP-a), proračunski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće bi godine trebao iznositi 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a.
Daljnje smanjenje proračunskog deficita opće države planira se i u iduće dvije godine – na 2,1 odnosno 1,6 posto.
Premijer Andrej Plenković ranije je istaknuo da se proračun za 2021. može nazvati proračunom koji Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u vrijeme koronakrize.
"Naš cilj u ovom specifičnom proračunu je zaštititi najosjetljivije skupine te potaknuti naše gospodarstvenike. Želimo osigurati gospodarski oporavak, zaštititi radna mjesta, ojačati zdravstveni sustav i otpornost Hrvatske na gospodarske krize", istaknuo je premijer.
Značajan će učinak, naglasio je, imati i povećanje povlačenja sredstava iz europskih fondova, a bitna dio proračuna su i sredstva za obnovu Zagreba nakon potresa (2,4 milijardi kuna), ali i kompenzacijske mjere za lokalne uprave i samouprave nakon nove porezne reforme.
Od 300-tinjak, prihvaćeno pet amandmana, bojkot oporbe
Od 331 podnijetog amandmana, Vlada je prihvatila pet – dva Vesne Nađ (SDP), po jedan Kluba IDS-a, nezavisne Marijane Petir te HDZ-ova Žarka Tušeka, a glasovanjem je to potvrdio i Sabor.
Tim se amandmanima osigurava dodatnih 450 tisuća kuna za prevenciju nasilja među mladima, pola milijuna kuna za skloništa i savjetovališta žrtava nasilja u obitelji, 10 milijuna kuna za rekonstrukciju zgrade policijske postaje Poreč. Tu je i milijun i pol kuna za pomoć progonjenim kršćanima, odnosno za stipendiranje mladih kojima se ne dozvoljava obrazovanje samo zato što su kršćani te dva milijuna kuna za projektnu dokumentaciju 1. faze modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zabok-Krapina-državna granica sa Slovenijom.
Na odbijanje gotovo svih oporbenih amandmana, te činjenicu da u dan i pol, koliko je trajalo izjašnjavanje o njima, u sabornici nije bilo zastupnika većine, saborska oporba u srijedu je odgovorila bojkotom glasovanja o amandmanima.
Dok je dan i pol trajala rasprava o našim amandmanima, gotovo nikog od vas nije bilo u sabornici, e sad kod glasovanja, neće biti nas, poručili su kolegama iz vladajuće većine čelnici klubova SDP-a, DP-a, Mosta, Hrvatskih suverenista i ZLB, pa otišli iz sabornice.
Vratili su se prije samog glasovanja o proračunu, a Anka MrakTaritaš (Glas) pritom je zatražila stanku radi još jednih konzultacija.
Cijenimo da je proračun izuzetno važan politički dokument, ovakav kakav je napravljen i bez da je prihvaćen ijedan oporbeni amandman, proračun je konzervativan, ne radi iskorak i ne omogućuje budućnost Hrvatske, rekla je zastupnica, pa zamolila stanku za još jedne konzultacije.
"Moram priznati da Vas ne razumijem, sve zajedno, vrlo grubim riječima ste napustili sabornicu, sad se vraćate, tražite stanku, radi nekog velikog promišljanja, no kako bih pokazao širinu odobrit ću vam što tražite", uzvratio je zastupnici predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
