Ministar Mrsic, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeca za zaposljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrosacka pitanja, imao je o tome niz bilateralnih razgovora sa svojim kolegama, buduci da se 1. srpnja navrsava dvije godine hrvatskog clanstva u EU-u, kada istjece prvo razdoblje u kojem se moze uvesti zabrana.
"Nadam se da ce vecina zemalja koje su uvele zabranu zaposljavanja to ukinuti", rekao je ministar Mrsic, naglasavajuci da je u svim razgovorima bilo pozitivno raspolozenje u tom pravcu.
Zabrana samo u tri zemlje
U hrvatskom pristupnom ugovoru predvidena je mogucnost prijelaznog razdoblja, u kojemu drzave clanice EU-a mogu uvesti ogranicenja za zaposljavanje hrvatskih radnika po formuli '2+3+2', sto znaci da pocetno ogranicenje za pristup trzistu rada od dvije godine drzave clanice mogu nakon revizije produljiti za jos tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine. Ista su pravila vrijedila za sve nove clanice koje su u EU usle 2004. i 2007. godine.
Prema nesluzbenim informacijama, nakon 1. srpnja zabrana zaposljavanja mogla bi ostati samo u tri zemlje – Njemackoj, Austriji i Velikoj Britaniji.
13 drzava uvelo ogranicenje za zaposljavanje
S prvim danom hrvatskog clanstva u EU-u, pravo na prijelazna ogranicenja za zaposljavanje hrvatskih radnika uvelo je 13 drzava – Grcka, Francuska, Njemacka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Spanjolska, Luksemburg, Italija i Malta.
Ogranicenja nisu uveli Portugal, Poljska, Svedska, Rumunjska, Madarska, Irska, Slovacka, Ceska, Danska, Finska, Estonija, Litva i Latvija.
"Uvijek ostaje dio zemalja koje vise iz politickih razloga, a ne zbog situacije na svom trzistu rada, zadrzavaju zabranu", rekao je Mrsic, dodajuci da ce ipak ostati vrlo mali broj zemalja koje ce i dalje ogranicavati hrvatskim radnicima pristup svom trzistu rada.
"Sa svima cemo razgovarati. Ja vidim pozitivno ozracje, a konacan rezultat znat cemo negdje u svibnju i lipnju", rekao je.
