ZAGREB - Tijelo svetog Leopolda Bogdana Mandića, hrvatskoga kapucina i jednoga od dvojice zaštitnika Godine milosrđa, koje će do 18. travnja boraviti u Hrvatskoj, ispred zagrebačke prvostolnice dočekalo je mnoštvo građana.
Bogoslužje dočeka i i molitvu Večernje predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a nakon toga sisački biskup Vlado Košić predvodit će svečano euharistijsko slavlje.
Kardinal Bozanić ocijenio je kako je puno osjećaja i ganuća u tom činu "koji povezuje prošlost i sadašnjost, sveopću crkvu i crkvu naše Zagrebačke nadbiskupijerazne krajeve naše domovine Hrvatske u nastojanju da sve promatramo u svjetlu božjeg milosrđa".
"Draga braćo i sestre u Kristu, pozdavljam vas, sve okupljene na ovom jedinstvenom dočeku, pozdravljam braću biskupe, prezbitere i đakone, posebno mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića, draga nam je njegova nazočnost u ovoj znakovitoj prigodi u kojoj želimo odati počast svecu čija je ustrajna molitva bila prožeta žarkom željom za jedinstvom svih kršćana", rekao je Bozanić.
Pozdravio je, među ostalim, oce provincijale, među kojma posebno fra Juru Šarčevića, provincijalnog ministra Hrvatske kapucinske provincije i predsjednika Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica te oca Flaviana Giovannija Guselle, rektora svetišta sv. Leopolda u Padovi.
"Ovim dočekom i izlaganjem tijela sv. Leopolda ponajprije odajemo slavu Bogu, izvoru svake svetosti, otvaramo svoja srca nadahnućima božjega duha koji naizgled neznatnim, malenim i skromnim ljudima čini čudesna djela svoje ljubavi", naglasio je.
Bozanić je izrazio radost što će u prvostolnici, a zatim u zagrebačkoj Dubravi vjernici moći biti dublje uronjeni u razmatranje otajstva koje on tako vjerno i predano svjedoči.
"Stavljajući pred nas relikvije svetog Leopolda crkva nam sklreće pozornost na likove onih koji u životu i umiranju slijedili i navještali radosnu vijest spasenja da bismo zagledani u vječnost mogli vidjeti na koji su se način sveci sjedinili s Isusom Kristom", ustvrdio je.
Prisutnost tijela sv. Leopolda potiče nas na snažnije življenje kršćanske vjere, prihvaćanje milosti svet ispovijedi i ljubav prema bližnjima, napomenuo je kardinal Bozanić.
Tijelo sv. Leopolda u četvrtak će cijeli dan biti izloženo vjernicima na štovanje u katedrali, a u 19 sati svečanu misu predvodit će kardinal Bozanić u zajedništvu s biskupima iz Hrvatske i BiH te provincijalima redovničkih zajednica. Nakon mise je svečani ispraćaj i odlazak tijela u crkvu Sv. Leopolda u zagrebačkoj Dubravi.
Dolazak neraspadnutoga tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagreb uklapa se u Godinu milosrđa i obilježavanje 130. obljetnice rođenja toga hrvatskog sveca. Osim sv. Leopolda Mandića papa Franjo je zaštitnikom Godine milosrđa proglasio i sv. Pija iz Pietrelcine. Crkva sv. Leopolda u zagrebačkoj Dubravi je jedina crkva u Hrvatskoj koja ima relikvije obojice zaštitnika Godine milosrđa.
U petak će tijelo cijeli dan bit će izloženo na štovanje vjernicima i hodočasnicima, a misu u 19 sati predvodit će dubrovački biskup Mate Uzinić. U subotu svečanu misu u 11 sati, na kojoj će se okupiti i hodočasnici s Krka, predvodit će krčki biskup Ivica Petanjak; u nedjelju će misu u 11 sati predvoditi kotorski biskup Ilija Janjić, a u 19 sati nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.
Oproštaj je u ponedjeljak 18. travnja nakon mise u 7.30 sati.
U sklopu popratnih sadržaj nastupit će ansambli, zborovi, glazbeni sastavi i klape, među kojima i sestre Husar te zbor Hrvatske vojske. Posebnu točku izvest će i Bokeljska mornarica kolom svetoga Tripuna.
Tijelo sv. Leopolda Mandića u Zagrebu boravi u ogranizaciji Hrvatske kapucinske provincije, a prijavljen je i dolazak hodočasnika u 90 autobusa.
Sv. Leopold Bogdan Mandić, svećenik, kapucin, poznati ispovjednik i promicatelj jedinstva kršćanstva, rodio se 12. svibnja 1866. u Herceg Novom. Prve redovničke zavjete položio je 1885., a nakon novicijata odlazi na studij filozofije u Padovi gdje 20. listopada 1888. polaže svečane zavjete. Teologiju je studirao u Veneciji gdje je i ređen za svećenika (1890.). Svojim pozivom smatrao je rad na kršćanskom jedinstvu, a posebno na jedinstvu između Istočne i Zapadne crkve.
Djelovao je u raznim samostanima, bio je i poglavar samostana Gospe od Zdravlja u Zadru, godinu dana bio je u Kopru, no najduže je boravio u Padovi (od 1906. do smrti 1942.), gdje je djelovao prvenstveno kao ispovjednik. Nakon smrti njegovo tijelo 21 godinu počivalo je na gradskom groblju u Padovi, a nakon toga je 1963. preneseno u kapucinsku samostansku crkvu sv. Križa u Padovi. U siječnju 1946. pokrenut je proces za njegovo proglašenje blaženim i svetim.
Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 2. svibnja 1976., a svetim papa Ivan Pavao II. 16. listopada 1983. godine.
