Nakon što je predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ivana Šmit ovih dana izjavila da se zdravstveni sustav slomio te da su donesene mjere "kamilica", ubrzo joj je odgovorio ministar zdravstva Vili Beroš prozvavši je za politikantstvo.
Na odgovor nije trebalo dugo čekati.
HUBOL je oštro reagirao priopćenjem naslovljenim Imperija uzvraća udarac, a predsjednica HUBOL-a dr. Ivana Šmit za RTL je još jednom objasnila apele liječnika.
'Ne dolazi u obzir govoriti o kontroli dok punimo šatore'
"Sustav odavno ne funkcionira, ako ćemo to nazvati pravim riječim, on je u kolapsu već dulje vrijeme. Iako se politika svojski trudi informirati građane o tome da postoji kontrola nad sustavom, mislim da se to više ne može nazvati tim riječima. Mi smo danas u 21. stoljeću i punimo šatore bolesnicima od teške upale pluća. Mislim da tu kontekst kontrole nad epidemijom zapravo ne dolazi u obzir. Pokušali smo apelirati početkom mjeseca na ministra i sva mjerodavna tijela da se pokušaju postrožiti mjere da bismo dobili malo vremena da uhvatimo kontrolu nad epidemijom, no na žalost mjere su stigle puno prekasno i pitanje je kako će to sve skupa dalje ići", ističe.
'Respiratori su nam davnih dana popunjeni
Opisuje i koliko je zabrinjavajuća stvarna situacija.
"Pacijenata imamo sve više. Otvaramo sada i četvrti Covid odjel. Respiratori su nam od davnih dana popunjeni. Balansiramo s jednim respiratorom koji je nekad slobodan, nekad ne. Molimo Boga da se u Zagrebu negdje oslobodi krevet da nam prime pacijenta kako bismo mi u hitnom slučaju taj respirator imali za upotrebu. Pacijenata je sve više, to su duge hospitalizacije, kad pacijent s teškom upalom pluća zalegne u bolnicu, hospitalizacija zna trajati i po mjesec dana. Ako je priljev velik, kapacitete brzo popunite i tražite nove. Krevete ćemo možda i naći, ali gdje ćemo naći adekvatno medicinsko osoblje da se brine za tako teške pacijente, to je veliki upitnik", upozorava.
'Kosa nam se na glavi diže od onoga što nas čeka'
Ne nada se da će se uskoro situacija promijeniti.
"Što više pozitivnih u ukupnom broju testiranih, to se nama više diže kosa na glavi od onoga što nas čeka za sedam-osam dana od tih brojeva. Vrlo dobro je poznato da se komplikacije i teške kliničke slike onih koji će završiti u bolnicama javljaju 5-10 dana od početka bolesti. Sve ovo pratimo sa zebnjom. Budimo se s listanjem tih brojeva koji nam govore što možemo očekivati za sedam dana i kalkuliramo po tim odjelima gdje ćemo smještati pacijente, jer znamo da će ih biti, to je sad već uhodani tempo", govori, a kao dodatan problem ističe i velik broj zaraženog osoblja.
'Ljudi bježe u svoju realnost, daleko od odjela gdje se proživljava pakao'
"Imamo dosta zaraženih, bolest ne zaobilazi medicinske sestre i liječnike. Nekad vam se dogodi zaraza na poslu, nekad u krugu obitelji, nekad negdje da ni ne znamo gdje, najčešće je to na poslu kad imate pacijenta za kojeg se procijeni da nije epidemiološki rizičan, pa se postupa kao da nije zaražen, a dva-tri dana kasnije završi u krevetu", kaže.
Za mjere navodi da su pomak na bolje, ali smatra da su zakašnjele.
"Ovo smo mi zahtijevali početkom mjeseca, nadali smo se da će biti sluha da se izbjegnu brojevi od 4000 pozitivnih na dan. One jesu pomak na bolje, ali hoće li biti dovoljne, ovisi zapravo o građanima i koliko će ih se pridržavati, koliko će ozbiljno shvatiti naše apele. Bojim se da što mi više pričamo, to više ljudima ide na živce i bježe u svoju realnost koja je daleko izvan naših odjela gdje proživljavamo pakao zajedno s pacijentima, a po gradovima se proživljava druga realnost", ističe.
