Ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, Nina Obuljen Koržinek obratila se medijima i objasnila dopis koji je Europska komisija poslala Vladi, nakon medijskih navoda o izgubljenim milijardama iz Fonda solidarnosti za obnovu.
"Radi se o netočnim navodima, meritum pisma je bio potvrditi ono o čemu se razgovaralo na sastanku, a razgovaralo se o provedbi projekata koji se financiraju iz Fonda, kao i o načinu izvještavanja. U pismu piše follow-up našeg tehničkog sastanka koji smo održali sa službama EK tijekom prosinca i na kojem smo se dogovorili oko dinamike daljnjeg rada", započela je ministrica.
Pojasnila 'cilj pisma'
Kazala je da je cilj pisma bio potvrditi "ono što se dogovaralo na sastanku". "Dogovaralo se o provedbi projekata koji se financiraju iz projekata Fonda solidarnosti, o organizacijskoj strukturi i o načinu izvještavanja. U pismu se posebno ističe da se po metodologiji koja je izrađena u Ministarstvu kulture i medija pripreme izvještaji i za sve ostale koji provode Fond solidarnost.
Ono što piše u pismu, a što se prenijelo kao navodnu odbijenicu, govori se o rokovima u kojima se moraju potrošiti sredstva iz Fonda solidarnosti što jako dobro znamo jer je to propisano regulativom. Dakle, rok za trošiti sredstva iz Fonda solidarnosti je 18 mjeseci”, kazala je Obuljen Koržinek.
“Mi nismo tražili produljenje roka, niti se u ovome trenutku o tome razmišlja”, napomenula je Obuljen Koržinek.
'Fokus je na Petrinji'
"Ono što smo znali da će dogoditi jest činjenica da u ćemo u nekim resorima potrošiti puno više od alokacije, a u nekima manje. Manje ćemo sigurno potrošiti u zdravstvu jer ne možemo u pandemiji evakuirati bolnice", rekla je Obuljen Koržinek.
"U pismu se spominje i progresivna šteta koja je nastala u petrinjskom potresu. Cijeli fokus smo stavili na Petrinju i tamo je trajao proces popisa šteta i to smo na tom sastanku adresirali. Isto područje pogodile su dvije katastrofe. Mi u Zagrebu ne govorimo o samo jednom potresu nego o dva događaja koji su se dogodili na istom području i to nam, uz pandemiju, otežava i usporava proces", kazala je.
"Sljedeći sastanak imamo početkom ožujka i do tad će biti jasnije sve oko dinamike trošenja, a tad ćemo vidjeti i formalno da se odluka o raspodjeli između resora uskladi s onim što je realno", dodala je.
"Došlo je do rasta cijena na globalnom tržištu, ali u ovom trenu tema potrošnje sredstava, posebno na ovakav senzacionalistički način ne bi trebala biti na stolu", kazala je ministrica.
Obuljen Koržinek je kazala da će "samo dio obnove" biti pokriven iz Fonda solidarnosti, dok će "veći dio ići iz Nacionalnog plana oporavka". Navela je i kako se 5,1 milijarda Fonda odnosi na zagrebački potres, te je kazala da smo dobili "više od 11 milijardi projekata i 8 milijardi ugovora". Fond je, tvrdi Obuljen Koržinek, za hitne mjere, konstrukcijsku obnovu, ne nužno da bi zgrade postale neopasne za stanovništvo.
"Ono što je logika rada na projektima koji se refundiraju iz Fonda je da ćete odraditi više radova i onda se iz revizijskog izvještaja pravdaju dodatni troškovi. Iz tog Fonda se financiraju žurne mjere", dodala je.
