Također, kažu, podržavaju prijedloge koji su sukladni definiranim i objavljenim zahtjevima hrvatskih obrtnika budućoj vlasti.
Protiv ukidanja obveznog članstva u HOK-u
"Suglasnost o potrebnom smjeru promjena u pristupu gospodarstvu postoji kod prijedloga za unapređenje proizvodnje, pojednostavljenje propisa i smanjivanje administrativnih prepreka u poslovanju, fleksibilnije radno zakonodavstvo, jednostavniji pristup izvorima financiranja te postupanje inspekcijskih službi kroz preventivu i edukaciju prije represije. Obrtnici podržavaju i smanjenje neporeznih davanja, npr. za ZAMP, RTV pretplatu, različite pristojbe i provizije, čime bi se stvarno rasteretilo njihovo poslovanje", stoji u njihovom priopćenju.
No, ukidanje obveznog članstva HOK-u smatraju štetnijim nego korisnim u trenutku kada "država ne osigurava povoljno poslovno okruženje za poslovanje obrtnika i poduzetnika".
"Ako se ukine obvezno članstvo, Komora gubi reprezentativnost, pretvara se u agenciju i partikularne interese financijski 'jakih' dobrovoljnih članova. U konačnici, obrtnici će trpjeti veće troškove koji će nastati iz obveza koje se stalno nanovo propisuju, a na koje više neće imati tko utjecati", stoji u priopćenju.
Obrtnici jaki samo ako su udruženi
"Upitno postaje i provođenje javnih ovlasti od strane Hrvatske obrtničke komore, odnosno taj će posao morati preuzeti država i pronaći sredstva za financiranje u Državnom proračunu, što će dodatno opteretiti ionako preveliki proračunski deficit. Obrtnici su jaki samo ako su udruženi, ako zajedničkim snagama štite svoje interese i nastoje utjecati na mijenjanje zakonske regulative", poručuju iz HOK-a.
Podsjećaju kako se aktivnosti HOK-a financiraju iz komorskog doprinosa te da osnovna uloga toga nije stjecanje profita, već zastupanje interesa obrtništva u kreiranju povoljnijeg zakonodavnog okvira i konkurentnosti kao i aktivna uloga u osmišljavanju i provedbi strukovnog obrazovanja za potrebe gospodarstva u cjelini.
A to je, kažu, opća korist za društvenu zajednicu.
