Oboljeli od raka, pacijenti na dijalizi i brojni drugi oslabljenog imuniteta, okupljeni u petnaest udruga, otvorenim pismom su zatražili od ministra zdravstva Vilija Beroša i od Vlade da se i za njih u Hrvatskoj nabave novi lijekovi koji bi ih štitili od novog pandemijskog vala COVID-a.
"Riječ je o osobama osjetljivijima na zarazu i s bitno lošijim ishodima ako se zaraze", 24sata je prenio riječi Dražena Vinceka, predsjednika Hrvatske udruge leukemija i limfomi (HULL).
Iz udruge traže da im država osigura antivirusna sredstva i dugodjelujuća antitijela za prevenciju od COVID-a 19 (CmAbs), kakva isti pacijenti već dobivaju u mnogim EU državama, pa tako i u Sloveniji.
Prof. Igor Aurer, pročelnik Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb, objasnio je za 24sata da, osim lijekova za COVID, postoje i lijekovi koji ga mogu spriječiti. Riječ je o lijekovima namijenjenima, primjerice, osobama oslabljenog imuniteta, kod kojih, zbog njihovog specifičnog zdravstvenog statusa, cjepiva često ne djeluju.
U ožujku je na razini EU tako odobren i preventivni lijek s dugodjelujućim antitijelima, koji kroz šest mjeseci u preko 80 posto slučajeva umanjuje rizik od hospitalizacije i smrti. On se kao preventiva daje u dvije doze, injekcijom, djeluje odmah i već ga je nabavila većina EU zemalja, uključujući Sloveniju, a koriste ga i u Srbiji.
U Sloveniji mu je cijena oko tisuću eura za obje doze koje štite pola godine. Premda cijena lijeka nije beznačajna, liječenje oboljelih od COVID-a daleko je skuplje i nerijetko, posebno imunokompromitirani, u bolnicama budu mjesecima.
Onkološkim bolesnicima COVID je triput rizičniji po život nego inače zdravima, a onima s transplantiranim organima, čak i kad su cijepljeni, rizik je čak 485 puta veći. Svaki deseti takav zaraženi pacijent umire.
"Kod onkoloških bolesnika liječenje karcinoma ometa imunološki odgovor na infekciju pa ne uspijeva ni liječenje karcinoma niti infekcije", objasnio je prof. Aurer.
Prof. Ozren Jakšić iz KB Dubrava je kazao kako su hematološki bolesnici oboljeli od COVID-a skupina s daleko najvećom smrtnošću. Neslužbeni podaci kažu da je smrtnost među njima, zaraženima, bila i 30 posto.
Na pitanje 24sata ministar Beroš odgovorio je da su HZJZ i HZZO i ranije razmišljali, ne samo o ovom lijeku, nego i drugima, pa će tako i ubuduće.
Na pitanje razmišlja li se o novim mjerama kojima bi se zaštitilo i imunokompromitirane, primjerice nošenjem maski u javnom prijevozu, Beroš je odgovorio potvrdno. Dodao je, međutim, da će uvođenja mjera biti samo ako značajno poraste broj novooboljelih ili ako se pokaže da neke nove mutacije virusa pogoršavaju kliničku sliku oboljelih.
"Mnogi imunokompromitirani izbjegavaju javni prijevoz, gužvu, upravo zato što su izloženiji virusima, ne samo korone. Imunokompromitirana osoba nema dovoljno jak imunitet kao i zdrava. Primjerice, transplantirana osoba, kao što sam i sama, najčešće je na imunosupresivima, lijekovima koji smanjuju imunitet, kako ne bi došlo do odbacivanja organa. Automatski, njihov je imunitet podložniji bolestima", kazala je pak Ana Mrčić iz HULL-a.
Udruge pacijenata nadaju se stoga pozitivnom odgovoru nadležnih te što skorijoj primjeni novih lijekova.
U pismu, koje su podržali i akademik dr. Miroslav Samaržija, (Hrvatsko torakalno društvo), te prof. Eduard Vrdoljak, (Hrvatsko onkološko društvo) ističe se da imunokompromitirane osobe čine više od 40 posto hospitaliziranih s probojnim infekcijama nakon cijepljenja, te da je kod njih povećan rizik od bolničke smrtnosti, širenja na kontakte u kućanstvu i prenošenje SARS-CoV-2 mjesecima, što dovodi do rizika od nastanka i širenja potencijalno opasnih novih mutacija u širu populaciju.
