Oko 150 građana, koji su nakon potresa smješteni u zagrebački hostel Arena, do kraja mjeseca moraju se iseliti. Za one koji imaju uvjete i podnesu zahtjev, spremni su državni i gradski stanovi. Stanovi su obnovljeni, a u njima je sve novo i namješteno.
"Dvije kćeri i ja donijet ćemo stvari koje su nam nužne za našu osnovu uporabu. Ja sam jako zahvalna. Moj stan ima žutu naljepnicu i mi smo dobili rekonstrukciju obnovu. Ovdje ćemo biti dvije godine bez plaćanja najamnine i uz subvenciju od 140 eura za režije", kaže Indira za RTL.
Za one koji čekaju obnovu država je pripremila više od stotinu stanova. Među njima je i jedan od 44 kvadrata na prvom katu zgrade u centru grada, a od tramvajske stanice udaljen minutu hoda. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, dnevnog boravka i balkona. Potpuno je obnovljen i namješten.
Prazno 50 državnih stanova
U državne stanove trebali bi biti smješteni sadašnji stanari hostela Arena. Država im ondje smještaj plaća ukupno 160 tisuća eura na mjesec ili gotovo dva milijuna eura na godinu. Istovremeno, državni stanovi za čiju obnovu su utrošena četiri milijuna eura zjape prazni. Riječ je o 102 stana koji su opremljeni namještajem koji uključuje i štednjak i ormare, stol, stolice, perilice za suđe. Takva 52 stana su useljena. U nekima od njih je i devet obitelji iz hostela Arena. Ostalo je još 50 praznih stanova, kaže državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Domagoj Orlić.
Od 146 Zagrepčana smještenih u hostelu Arena, njih čak 60 zasad ne zadovoljava uvjete za preseljenje, odnosno imaju komplicirani status. Među njima i Neta Brajša zaštićeni najmoprimac. "Ministar je spomenuo da smo kao najmoprimci u skrbi države. I ja se sad nadam, sad mi je ipak malo lakše jer sam tri godine u papirima, dokumentima i trčanju", rekla je Neta.
Martina je prije potresa bila podstanarka i nije socijalni slučaj. Sada je u hostelu s 11-godišnjom kćeri. "Moramo se iseliti, nemamo pravo na državni stan, Grad ne daje ništa, oni će smjestiti socijalne slučajeve, a od svoje plaće ne mogu si priuštiti podstanarstvo. Prije potresa sam bila u statusu slobodno ugovorene najamnine", kaže Martina Spajić.
Neki stanari hostela se žale na državne stanove. Ili im ne odgovara lokacija ili kat. Grad kaže da će pomoći i oni, ali za sve za što postoji pravna osnova.
"Ona mora biti ili socijalni kriterij ili da im je nekretnina čiji su vlasnici oštećena u potresu i da imaju pravo na obnovu. Mora biti pravna osnova", poručio je Tomislav Tomašević.
I ne samo u Zagrebu, država je za stradale u potresu pripremila još 20-ak stanova u Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
