Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) objavio je ovih dana podatke o najtraženijim zanimanjima u zemljama članicama Europske unije u 2022. godini.
''Vještine su ključne za budućnost mladih! Osigurati mladim ljudima obećavajuću budućnost s poštenim mogućnostima zapošljavanja jedan je od naših glavnih prioriteta'', stoji u objavi EESC-a na Facebooku.
Konobari, prodavači, kuhari, vozači...
A prema EESC-u, u Hrvatskoj su na prvom mjestu od deset najtraženijih zanimanja - konobari. Zatim redom slijede: prodavači (trgovci), prodajni asistenti, djelatnici za čišćenje i održavanje (u uredima, hotelima i drugim objektima), kuhinjski radnici, radnici u jednostavnim zanimanjima, vozači kamiona, radnici u proizvodnji, radnici za utovar/istovar tereta te na desetom mjestu - kuhari.
Zanimanje koje je najtraženije u najvećem broju zemalja je programer. To je zanimanje najtraženije u čak deset zemalja: Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Luksemburgu, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj. U Mađarskoj, Latviji i Malti najtraženiji su marketinški stručnjaci, dok su u Austriji i Njemačkoj najtraženiji radnici u proizvodnji. U Belgiji su najtraženiji mehaničari poljoprivredne mehanizacije, na Cipru inspektori zaštite okoliša, dok u Danskoj pomoćnici u nastavi. U Francuskoj pak uredski radnici, u Italiji radnici za utovar/istovar tereta, u Litvi pomoćni radnici u trgovini, u Nizozemskoj operateri strojeva za prehrambene proizvode, a u Poljskoj djelatnici u službi za korisnike. U Rumunjskoj su najviše traženi skladišni službenici, u Slovačkoj tehničari informacijske i komunikacijske tehnologije, a u Sloveniji radnici u jednostavnim zanimanjima.
Odraz strukture gospodarstva
Zašto su konobari najtraženiji i što nam to govori, pitali smo ekonomskog stručnjaka Ljubu Jurčića.
''To nam govori da smo mi sada još negdje u 1750. godini. Zašto baš u toj godini? Zato što su trgovina i ugostiteljstvo tada bile glavne aktivnosti, a industrija se tek tada počela razvijati. Zemlje koje imaju razvijenu industriju traže industrijske radnike. Traže inženjere, informatičare, kemičare, strojare, električare…'', napominje.
Kaže da to nije ništa drugo nego odraz strukture gospodarstva.
''Kod nas se traže građevinari, kuhari, konobari i slični, a to su sve djelatnosti koje su bile otprilike poznate još u starom Babilonu tri tisuće godina prije Krista'', ironično dodaje Jurčić.
U Njemačkoj su, primjerice, najtraženiji radnici u proizvodnji, ali među devet preostalih najtraženijih zanimanja ondje su i sistemski analitičari, razvijatelji softvera, inženjeri, stručnjaci za oglašavanje i marketing, stručnjaci za analitički menadžment te izvršni direktori. Drugim riječima, od deset najtraženijih zanimanja u Njemačkoj, za više od polovice potrebna je visoka stručna sprema. Pregled najtraženijih zanimanja u zemljama EU-a možete pronaći OVDJE.
'Preobrazovani za uslužne djelatnosti'
S druge strane, među 10 najtraženijih poslova u Hrvatskoj nema onih koji bi iziskivali visoku stručnu spremu.
''Pa tko će riskirati s njima kad nemamo tvornice? One koje imamo su u stranom vlasništvu, a inženjeri koji rade za te tvornice stacionirani su u centralama, dok ovdje imaju možda samo jedan posto inženjera koji znaju pročitati neki nalog koji stigne iz centrale i manualne radnike da mogu otpeljati neku robu. To je jednostavno slika i odraz hrvatskog gospodarstva. Žalosno je što je tako, jer smo do prije 20 ili 30 godina imali industriju, da bi se potom vratili u 1750. godinu kada je trgovina bila glavna aktivnost, a trgovci i špekulanti su savjetovali kraljeve. Onda je Adam Smith 1786. objavio knjigu 'Bogatstvo naroda' u kojoj je rekao da nije bogatstvo u zlatu, srebru i trgovini, nego da je bogatstvo u domaćoj proizvodnji. A ta domaća proizvodnja treba biti što više tehnologična. Tada je krenula industrijska revolucija koja se kasnije pretvorila u tehnološku revoluciju. Mi smo dijelom prošli tu revoluciju. Gredelj je mogao napraviti lokomotivu neke srednje generacije, imali smo Jugoturbinu, Đuru Đakovića… ali sve smo to demontirali pa nam je sada glavna aktivnost turizam. A turizam je dodatna djelatnost, za uživanje'', istaknuo je Jurčić.
Još je upozorio da je najveći problem što su naši ljudi ''preobrazovani'' za te uslužne djelatnosti.
''Zato nam poslove sve više obavljaju Nepalci, Filipinci... ukratko, stranci. Strani radnici poslužuju strane goste stranom hranom u stranim hotelima, a na geografskom teritoriju Hrvatske'', zaključio je Jurčić.
POGLEDAJTE VIDEO: Za sezonu se traži sve od kuhara i konobara do sobarica, rade i brojni srednjoškolci
