Problemima s lektirom nikad kraja. Najprije je refromirana lektira trebala izgledati kao ona koju su čitali roditelji današnjih učenika. Ministrica je dala autonomiju učiteljima i nastavnicima, ali rekla i da je struka odlučila.
Na kraju je sve to povukla i ponovno rekla da će anketnim upitnikom prošireni popis lektire birati svi učitelji i nastavnici hrvatskog jezika. Na popisu za osnovnu školu više nisu obvezni Smogovci, Junaci Pavlove Ulice ni bajke Ivane Brlić Mažuranić.
Upitnik za učitelje Hrvatskog jezika
Stručna rasprava, dvije javne, pa na sve to recenzije i onda još brojna stručna mišljenja. E, sve to palo je u vodu, jer je ministrica Blaženka Divjak odlučila drukčije. "Zamolila sam kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve učitelje Hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama i upravo će oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela", poručila je Divjak.
Drugim riječima, sve što je stručna skupina odlučila, učitelji i nastavnici hrvatskog jezika odlučiti će još jednom - online anketnim upitnikom.
"Mislim da to svakako nije dobro. Sad se preko nekih anketnih listića odlučuje što će djeca čitati. Mislim da je bolje da postoji poršireni popis s kojeg će učitelji birati naslove da znamo što će djeca čitati", kazala je Tamara Domić, profesorica hrvatskog jezika O.Š. Manuš u Splitu.
"Mislim da će se ponovno sastavljati popis prema nekim afinitetima. Znači opet je riječ o izbornom popisu lektire, i dalje je sve na nama", kazala je Mirjana Blažičko, profesorica hrvatskog jezika u O.Š. Matije Gupca u Zagrebu.
- Jokić o popisu lektire: 'Nema tu kriterija. Više je ozbiljnosti u vrtićkoj skupini koja priprema priredbu'
- Zar naša djeca ne moraju znati tko je bila Anne Frank?
"Nastavnik samostalno odabire suvremene književne tekstove"
Krenimo redom. Prije 10 dana, negodovanja oko lektire ministrica je presjekla u našem studiju. "To su radili stručnjaci, a mene kao matematičarku možete samo pitati da vam pročitam iz kurikuluma. Ne da nije izbačena suvremena književnost nego da nastavnik samostalno odabire suvremene književne tekstove", kazala je tada Divjak.
Najprije se digla buka jer je "Lovac u žitu" nestao s popisa za prvi razred srednje škole. A nakon toga prelomilo se na Anni Frank. Lektira je stigla do Sabora. "Mi u SDP-u inzistiramo na dvije stvari. Prvo da se na popis lektire vrati Anna Frank. Odmah i bezuvjetno", rekao je prije tri dana predsjednik SDP-a Davor Bernardić.
"Postoje situacije kad trebaš donijeti političku olduku. To je nešto u čemu je ova ministrica grozomorno neuspješna", rekao je nezavisni saborski zastupnik Bojan Glavašević.
Anna Frank nije bila na popisu obvezne lektire, ali je bila na proširenom popisu koji je nestao između veljače i prosinca 2018-te. "Ako bi se držali strogo literalih kriterija onda bi se moglo raspravljati je li joj mjesto u školi ili nije, ako gledamo opću kulturu i širi kontekt onda je svaka rasprava suvišna", rekao je Željko Stipić, profesor hrvatskog jezika i predsjednik sindikata "Preporod".
Iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja je obavila recenziju kurikuluma, kažu: u verziji koja je prošla kroz njihove ruke Anne Frank je bilo. Potvrđuje to i premijerov savjetnik. "Radna skupina, koja je formirana nakon toga, je radila po verziji koju je ministarstvo stavilo, a na kojoj, kao što sam rekao nije bilo popisa izbornih djela. Zašto je Ministartvo odlučilo da ne staviti taj prijedlog kurikulum koji je bio na javnoj raspravi morate pitati Ministartvo znanosti i športa", kazao je Radovan Fuchs, savjetnik premijera za koordinaciju rada Ekspertne radne skupine.
Društvo mrtvih pjesnika
Pitali smo Ministarstvo da nam pošalju dosadašnji popis lektira. Ako kroz njega prođemo detaljno od 2016. pa do 2019. i kurikuluma objavljenog u Narodnim novinama. Prije 3 godine bila su dva obvezna djela po razredu i 87 izbornih. Ove godine broj obveznih djela je ostao, ali izborni su prepušteni odabiru nastavnika.
U srednjoj školi povećao se broj obveznih djela, a odabir suvremenih je slobodan izbor. Bivši voditelj kurikularne reforme kaže kad postoji prošireni popis to onda znači da na temelju njega učitelji i nastavnici mogu tražiti jednako opremanje knjižnica u baš svakom dijelu Hrvatske.
"Ne volim grube riječi, ali tog dana je čitanje za mlade i za djecu ubijeno, na vašim je gledateljima da procjene tko je to učinio. Trenutna škola u Hrvatskoj nije škola za život, nego društvo mrtvih pjesnika, društvo mrtvih pjesnika i mrtvih ideja", kazao je prije deset dana bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić.
Nije ovo prvi put da su prijepori oko lektire. Prošle godine tražilo se povlačenje Balogove "Puse od Krampusa", dizala se buka i oko "Malog ratnog dnevnika". Sad on baš kao "Smogovci" i "Junaci Pavlove ulice" više nisu na popisu obvezne lektire.
"Ako već radimo nacionalni kurikulum, bilo bi dobro da se već neki sadržaj propiše, a ne da imamo nešto da je na svakome od nas ako imamo afinitet prema nekom autoru", kazao je profesor hrvatskog jezika u II. gimnaziji u Zagrebu Ivan Pavlović.
Za sad je tako. Učiteljima i nastavnicima dana je autonomija, ali pred njima je prije anketni upitnik. Iz Ministarstva uvjeravaju neće koštati ništa.
Književnica za djecu Sanja Pilić u studiju RTL-a Danas komentirala je prijepore oko lektire.
Koja je bila Vaša prva reakcija kada ste čuli da više neće biti proširenog popisa lektire na kojima su od "Ježeve" kućice do "Malog princa"?
Prva reakcija je bio uzdah i nevjerica. Najgore je to što se sada puno toga pomiješalo. "Ježeva kućica" nije čak niti ušla u lektiru, niti je bila u lektiri. Postojale su dvije izborne lektire, jedna je nastala 2006. godine i po njoj se radilo do danas. Druga je nastala za vrijeme "Jokićeve vladavine" i nazovimo je "Jokićev izbor lektire" i u tu lektiru je bio stavljen "Ježurka ježić", odnosno "Ježeva kućica", ali on nije niti ušao niti izašao nego je jednostavno nestao. On nije bio u lektiri od 2006. godine. Međutim, Jokićeve izborne lektire su se nastavile na te lektire koje su nastale 2006., a izabrao ih je stručni tim akademije.
No, izbornog popisa više nema?
Da, izbornog popisa više nema i to je zapravo problem jer i jedan i drugi izborni popis koji smo imali do sada su bili korisni i vrlo široki.
Sada će nastati i treći izborni popis? Ministrica je uvažila kritike te će poslati anketne listiće učiteljima pa će prema njihovim odgovorima biti kreiran popis suvremenih lektira - što kažete na ovaj način odabira?
To nije natječaj za Euroviziju. To opet mora raditi tim stručnih ljudi, tim profesora u Učiteljskoj akademiji, knjižnjičari, a naravno i učitelji i profesori Hrvatskog jezika, ali i psiholozi koji će kategorizirati djela i koji će ih podijeliti po godištima.
Znači vi niste za ovu anketu koju je najavila ministrica Divjak?
Mislim da je dosta nevjerojatno i šlampavo zamišljeno. Kako će se birati? Veliki broj učitelja će birati neke naslove, a treba reći da ti učitelji i profesori nisu upoznati sa svim naslovima koji su izašli zadnjih desetak godina jer oni to ne prate. To prate knjižničari i profesori na Učiteljskoj akademiji.
Treba li se popis lektire češće ažurirati?
Trebaju se češće ažurirati, bilo bi zgodno barem svake četiri godine, ako ne i prije. Ovo je i nastalo baš zato što je taj popis bio prastar, iako je i taj popis iz 2006. godine bio vrlo širok. U Jokićevom popisu je to ažurirano i sada je taj popis nestao i nema ga.
Djeca sve manje čitaju. Kako ih ponovno vratiti knjizi?
Sigurno ne na ovaj način. Jer bez obzira na sve, kažu da učitelji trebaju birati lektiru ili djeca sama, međutim ipak lektira koja je obavezna i izborna, se rado čita. Pogotovo ona izborna jer učitelji nastoje ipak udovoljiti djeci i biraju naslove koje oni vole. U osnovnoj školi je čitanje još uvijek u igri, bez obzira što govore, oni još uvijek rado čitaju, možda oko puberteta malo manje. Veći je problem srednja škola i lektira u srednjoj školi.
