Obvezatno glasovanje - glasovanje koje se temelji na zakonski propisanoj obvezi svih punodobnih građana da sudjeluju u izborima. Proistječe iz pravno-političkog shvaćanja da biračko pravo nije samo osobno pravo nego i javna dužnost pojedinaca koja se obavlja u interesu cjeline, te njezino ispunjavanje treba osigurati ustavom ili izbornim zakonom. Zagovornici obvezatnoga glasovanja tvrde da je demokratski izabrana vlast legitimnija ako u izborima sudjeluje što više birača, te da je dužnost svakoga odgovornoga građanina da sudjeluje u izboru svojih političkih predstavnika. Protivnici pak ističu da prisilno glasovanje nije spojivo s demokratskim slobodama i pravima ljudi. No u osnovi zamisli o obvezatnom glasovanju zapravo je pragmatična nakana da se osigura i poveća sudjelovanje građana u izborima. Kako je glasovanje propisano zakonom, ono je zakonska obveza čije neispunjavanje podliježe sankcijama: novčanim kaznama, privremenim oduzimanjem aktivnog ili pasivnog prava glasa, zabranom pristupa određenim javnim službama, poteškoćama u dobivanju putovnica i vozačkih isprava, a u krajnjim slučajevima i zatvorskim kaznama. Ograničeno glasovanje - oblik glasovanja u kojemu birač ima više glasova, ali je broj glasova kojima raspolaže manji od broja zastupnika koji se biraju u izbornom okrugu. Birač može imati najviše dva glasa u okrugu u kojemu se biraju tri zastupnika, tri glasa u okrugu u kojemu se biraju četiri zastupnika itd. Strukturno je vezano za otvorenu listu i zatvorenu neblokiranu listu,  te za preferencijsko glasovanje, kumuliranje i panaširanje. Omogućuje da disciplinirana i organizirana stranačka većina osvoji sva raspoloživa mjesta, ali i da se dobro organizirana politička manjina izbori za svog predstavnika u nekome političkom tijelu. Pritom je taktika manjine znatno jednostavnija od taktike većine: prva se svodi na koncentriranje glasova na jednog kandidata, dok je drugoj teško racionalno proračunati najbolji način raspodjele glasova među svojim kandidatima. Nedostatkom ograničenoga glasovanja smatra se mogućnost da rezultati izbora ovise o organiziranoj manipulaciji glasovima.

Oporba (opozicija) - izraz kojim se u politici označavaju pojedinci, skupine i organizacije koje su iz političkih ili ideoloških razloga suprotstavljene pojedincima, skupinama i organizacijama koje predstavljaju vlast u državi. U autoritarnim i totalitarnim političkim sustavima opozicija djeluje uglavno prikriveno. Opozicija je sustavni dio demokratskih političkih sustava čija su osnovna načela uzimaju primjerice slobodu govora i okupljanja. Pod pojmom "opozicija" u demokratskim državama vezuje se i pojam lojalna opozicija. Ovisno o tome sjede li njeni predstavnici u parlamentu neke države ili ne, opozicija se dijeli na parlamentarnu i izvanparlamentarnu.   Otvorena lista - oblik izborne liste koji omogućuje biračima da u postupku glasovanja izražavaju različite kandidatske i stranačke preferencije, i to tako što mogu glasovati za kandidate s različitih stranačkih lista. Birači mogu sastaviti vlastitu virtualnu izbornu listu s popisom kandidata koji su istaknuti na različitim stranačkim listama. Otvorene ili slobodne liste strukturno su vezane za ordinalno glasovanje u kojemu svaki birač ima više glasova i uz panaširanje kao poseban oblik glasovanja. One otvaraju najširi institucionalni prostor slobodi izražavanja kandidatskih preferencija birača i potiču nadstranačko glasovanje. Izričito smjeraju jakoj personalizaciji izbora i slabljenju stranačkog monopola u regrutiranju političke elite. Liste su otvorene ili slobodne u dvostrukom smislu: omogućuju otvoreno izražavanje političkih preferencija birača prema kandidatima i budućim zastupnicima; te istodobno otvaraju mogućnost slobodnijega, neovisnijeg odnosa izabranih zastupnika prema političkim strankama koje su ih nominirale za opće izbore. Ipak, zbog razmjerno složenih postupaka glasovanja koje podrazumijevaju, otvorene su liste vrlo rijetke.