Vlada u svojoj Strategiji sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, kani napustiti praksu gotovinskog plaćanja novčanih kazni policijskim službenicima. Time se nastoji smanjiti korupcija u policiji. No, problem je u tome što nije navedeno kad bi ova mjera trebala stupiti na snagu.
Raširena korupcija u zdravstvu
To je samo jedan od predloženih načina za sprječavanje korupcije. Novi list piše kako se u Strategiji spominje i definiranje sukoba interesa pri istodobnom radu zdravstvenih djelatnika u javnim ustanovama i privatnim klinikama. Pacijenti su se često žalili kako u državnim bolnicama ne mogu dobiti određenu zdravstvenu uslugu, ali zato mogu doći u privatnu kliniku i kod istog liječnika riješiti svoj problem.
Uz to, postoji i opravdana sumnja, pogotovo nakon iskaza Dijane Zadravec, da fakturiranje medicinskih proizvoda nije uvijek sukladno odrađenim zdravstvenim uslugama, zbog čega HZZO plaća i ono za što bolnice nemaju pokriće. Stoga se planira uvođenej novog sustava plaćanja, odnosno uparivanja računa bolnica s određenim terapijama i zahvatima.
Pravosuđu nitko ne vjeruje
Za razliku od prije, kada su se antikorupcijske strategije donosile na osnovi rezultata domaćih i inozemnih istraživanja, Ministarstvo uprave je ovoga puta samo provelo istraživanje. U njemu je 33,5 posto građana istaknulo da je primorano sudjelovati u korupciji u zdravstvu, 15,5 posto je navelo lokalne samouprave, 13,4 posto upozorava na korupciju u poduzetništvu, a 9,4 posto u pravosuđu.
Upravo je pravosuđe često imalo najlošiju percepciju, (tako je i ovdje, jer ga 5,4 posto ispitanih ne smatra korumpiranim) no ovdje su se tražile situacije u kojima su građani bili prisiljeni sudjelovati u korupciji da bi dobili određene javne usluge. Tako u kontekstu borbe protiv korupcije 38,2 posto građana vjeruje civilnom sektoru, a 25,4 posto medijima. S druge strane, svega 4,2 posto vjeruje sudovima, pučkoj pravobraniteljici 7,9 posto, a devet posto ima povjerenja u policiju.
Građani su uvjereni da raširenosti korupcije pogoduje njeno nekažnjavanje, loš vrijednosni sustav i neučinkovita antikorupcijska tijela.
"Uvažavajući činjenicu kako korupcija ipak pogađa sve građane i utječe na njihov svakodnevni život i formiranje mišljenja o stanju u društvu i politici, što je temeljni kamen svake demokracije, ne možemo zanemariti ovako visoke postotke zastupljene u svim ispitivanjima javnog mnijenja. Ovakvi brojevi nepobitno upozoravaju na nedostatak povjerenja građana u institucije i javnu vlast", konstatira Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Jačanje USKOK-a i stečajnih upravitelja
Najavljuju kako bi se u sljedećem razdoblju trebalo koncentrirati na lokalnu samoupravo, jer su ondje kontrola i transparentnost na nižoj razini od državne uprave. Pozabavit će se i pravosuđem.
"S ciljem jačanja kapaciteta USKOK-a u planu je unaprjeđenje odredbi Zakona o USKOK-u u smislu omogućavanja fokusiranja na kaznene postupke za kaznena djela korupcije visokog profila uz odgovarajuće procesne mogućnosti za sudove i državna odvjetništva kako bi se postupci okončali u razumnom roku", najavljuje Vlada, ali ne odgovara kako će to učiniti.
Planiraju unaprijediti i Zakon o kaznenom postupku kako bi se povećala efikasnost postupaka i omogućilo njihovo rješavanje u razumnom roku. Najavljuju i razmatranje moguće profesionalizacije stečajnih upravitelja te uvođenje njihovih ureda, uz mogućnost specijalizacije, kako bi se lakše rješavali stečajevi srednjih i velikih subjekata na kojima rade stečajni upravitelji različitih struka.
Posebno važnim Vlada smatra podizanje svijesti o korupciji unutar trgovačkih društava u državnom ili lokalnom vlasništvu, pa kažu da je potreban "dodatni angažman novinara i dubinsko istraživanje tema od javnog interesa, jačanje kritičkog kapaciteta i društvenog utjecaja elektroničkih publikacija".
Čišćenje vlastitih redova
Vlada najavljuje i izmjene zakona kojima se regulira njen rad, a po kojem bi ministri trebali izgubiti imunitet zbog koruptivnih kaznenih djela za koje je predviđena kazna do pet godina zatvora. Naime, sada se za takva nedjela, članovi Vlade ne mogu goniti bez njenog odobrenja.
Mijenjat će se i Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, po principu po kojem je već promijenjen Zakon o lokalnim izborima. To znači da se za Sabor u budućnosti ne bi mogli kandidirati osuđeni na najmanje šest mjeseci zatvora, čak ni u slučaju kad im je ta kazna zamijenjena uvjetnom ili radom za opće dobro. Trenutno u Sabor ne mogu oni koji su bezuvjetno osuđeni na najmanje šest mjeseci zatvora.
