Krajem rujna u Saboru je u redovitoj proceduri prvo čitanje prošao prijedlog novoga Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji bi trebao regulirati vrstu i snagu noćnog svjetla i javne rasvjete, te uvesti reda u prilično kaotično, a često i posve proizvoljno određivanje i postavljanje izvora svjetla te svjetlosnih efekata, piše Slobodna Dalmacija.
Cilj zakona je zaštita od svjetlosnog onečišćenja, problema prisutnog u svjetskim razmjerima, a kojem su izloženi ljudi, biljni i životinjski svijet u vodi i zraku, druga prirodna dobra, noćno nebo i zvjezdarnice.
Njime bi se, uz propisivanje energetski učinkovitije rasvjete, osigurala zaštita ljudskog zdravlja, očuvanje kakvoće okoliša, bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i ekološke stabilnosti, potom zaštita biljnog i životinjskog svijeta, racionalno korištenje prirodnih dobara te smanjenje potrošnje električne energije za javnu rasvjetu.
‘Moći ćemo se žaliti za ometanje posjeda’
Zakon određuje način i uvjete upravljanja rasvjetljavanjem, zone rasvijetljenosti, najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, uvjete za odabir i postavljanje svjetiljki, kriterije energetske učinkovitosti, itd. Primjerice, osvjetljavanje fasada morat će se ograničiti na prostornu veličinu fasade.
Također, ljudi kojima su u prozore usmjerena svjetla reklama te ulične i dekorativne rasvjete, moći će se žaliti na ometanje posjeda. Prije više od deset godina, dok ovakvog zakona nije bilo, tužitelji su na Malom Lošinju dobili jedan takav spor protiv Grada.
Dok su jedni ovim prijedlogom zakona zadovoljni, drugi, a to su uglavnom ljudi iz industrije rasvjete, imaju niz negativnih, čak vrlo oštrih komentara. "Ovaj zakon u suprotnosti je s ekonomskim, kulturološkim, pravnim i sigurnosnim standardima," jedna je od primjedbi u kojoj se sažimlju svi njihovi komentari.
Pogled na Zagreb sa Sljemena i svjetlosno onečišćenje oko zagrebačke katedrale.
Prijedlog zakona prepun novih zabrana
Jedan od najspornijih članaka je onaj u kojemu se navode brojne zabrane. Primjerice, zabranjeno je koristiti svjetlosne snopove bilo kakve vrste ili oblika usmjerene prema nebu ili prema prirodnom vodnom tijelu.
Također, zabranjeno je vanjskom rasvjetom rasvjetljavati prozore i vrata zaštićenog ili stambenog prostora, u građevinama s transparentnom fasadom svjetiljke u unutrašnjosti prostora usmjeravati prema vidljivom dijelu neba, ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti koji prelaze najviše dopuštene razine, ugrađivati ekološki neprihvatljive svjetiljke, te postavljati svjetiljke na način da svijetle u horizont i iznad njega.
Naposljetku, zabranjeno je i da svjetlosni tijek svjetiljki kod dekorativne i krajobrazne rasvjete izlazi iz prostora osvjetljavanja, te u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200K te osvijetljene oglasne ploče.
Zakonodavac se opet nije konzultirao sa strukom
Uzimajući u obzir da se striktno primjenjuju, sve bi te zabrane trebale znatno promijeniti dosadašnju situaciju u kojoj su izvori svjetlosti bili većinom postavljani bez ikakvih ograničenja i bez obzira na štetne učinke na čovjeka i na prirodni okoliš, piše Slobodna Dalmacija.
Zato što struka uglavnom nije reagirala na vrijeme, tek su se sada uznemirili i do detalja pretresli prijedlog zakona i to mjesecima nakon javne rasprave, kad je prijedlog prošao prvo čitanje, uočavajući da se je zakonodavac umjesto sa strukom “povezao s astronomima” čiju bi kampanju “trebalo obuzdati”.
Inače po tko zna koji put, u radnoj skupini za izradu nacrta ovoga zakona, uz predstavnike resornog i više drugih ministarstava, HGK-a, HZJZ-a i ostalih državnih tijela, nije bilo stručnjaka iz tog djelokruga, već samo jedan astronom.
‘Pokušavaju nešto učiniti izvan redovite procedure’
Naknadni pritisak struke toliko je snažan da je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike tek nekolicini od dvadesetak članova radne skupine, koja je rasformirana jer je svoj posao davno obavila, upućen "iznimno važan" poziv na današnji sastanak.
Uz poziv, iz Ministarstva je proslijeđena i cjelokupna prepiska iz koje je očito da su se predstavnici industrije rasvjete mnogim zakonskim odrednicama vrlo aktivno usprotivili. Iz Hrvatskog astronomskog saveza i "Našeg neba", udruge za zaštitu noćnog neba, primjećuju da "sad očito pokušavaju djelovati i nešto učiniti izvan redovite procedure".
‘Prekomjerno postavljanje rasvjete pošast poput farbanja tunela’
U HAS-u i NN-u smatraju da predstavnicima industrije rasvjete smeta zakon jer će zaustaviti prekomjerno postavljanje rasvjete, a kod nas je to "pošast poput one s farbanjem tunela".
"Primjerice, Hrvatska na tisuću stanovnika ima indeks uvis isijane svjetlosti 92,3, a u Njemačkoj, u kojoj nema ovakvog zakona, indeks je 38,2, što je podatak dobiven iz satelitskih snimki, pa je jasno da Njemačka, za razliku od nas, racionalno postavlja rasvjetu," kažu za Slobodnu Dalmaciju iz HAS-a i NN-a .
Dodaju da su "njihove autoceste osvijetljene samo na odmorištima i prilazima gradovima, za razliku od naših koje bliješte cijelom dužinom," zaključujući da "industriji rasvjete smeta sve što štiti ljudsko zdravlje i prirodni okoliš i sad su spremi učiniti sve mimo redovite procedure kako bi srušili ovaj zakon isključivo radi profita".
27.03.2011., Sljeme, Zagreb - Pogled na grad i svjetlosno oneciscenje. Medvedgrad.
