Zabrana vezivanja pasa, zabrana stalnog držanja pasa u boksu, ostanak zabrane uzgoja životinja radi krzna, osiguravanje obvezne sterilizacije od strane skloništa samo su neki od prijedloga novog zakona o zaštiti životinja, a o kojima bi se Ministarstvo poljoprivrede trebalo očitovati do kraja mjeseca, nakon čega zakon ide u daljnju proceduru.
U prijedlog zakona, međutim, nije ušla zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana.
Sandra Krčelić iz Prijatelja životinja rekla je za Hinu da prijedlog novog zakona o zaštiti životinja ima dosta pozitivnih odredbi, među kojima je i onaj da trajno vezivanje pasa bude zabranjeno, uz koju se također propisuje da psi ne smiju stalno biti zatvoreni u boksu, bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora.
Zagreb je već prošle godine donio odluku o zabrani vezivanja, a novim zakonom predlaže se da vezivanje pasa bude zabranjeno u cijeloj Hrvatskoj.
Također, u novom zakonu traži se obaveza da skloništa osiguraju trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca. Time bi se, ističe Krčelić, pridonijelo smanjenju broja napuštenih životinja, s time da bi se trebalo aktivno raditi na njihovom udomljavanju jer je veća šansa da se životinja udomi ako je kastrirana ili sterilizirana.
Udruzi je, navodi Krčelić, drago što je Ministarstvo poljoprivrede podržalo ostanak zabrane uzgoja životinja radi krzna, koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Nažalost, ističe, jedino postoji još iznimka u sklopu koje se predlaže još prijelaznog roka, do 1. siječnja 2018. za preostalu manjinu uzgajivača, za što se udruga zalaže da se ukine. Prijelazno razdoblje se objašnjava činjenicom da je dio ženki činčila u različitim fazama skotnosti, pa je potrebno utvrđenim prijelaznim razdobljem omogućiti da se ženke činčila okote i da mlade životinje dostignu zrelost, iako već deset godina od donošenja prvog prijedloga o zabrani traje prijelazno razdoblje.
Kao još neke od pozitivnih odredbi navela je zabranu zoofilije, tj. spolno općenje sa životinjom, zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama, izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima.
Jedna veća promjena je uvođenje pozitivne liste kojom bi se reguliralo držanje stranih životinjskih vrsta i kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta i držanja takvih životinja. Tom pozitivnom listom bi se odredilo koje životinje se mogu uzgajati, odnosno držati kao kućni ljubimci, a sve ostale bile bi zabranjene.
Krčelić međutim upozorava da u prijedlog zakona nije ušla zabrana usmrćivanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana.
To zasad zakonom nije obvezno, no brojna skloništa nažalost provode ubijanje životinja nakon isteka tog roka, a sve udruge i pojedinci kojima je stalo do životinja zalažu se da se zakonom zabrani takva praksa i da se radi na omogućavanju njihova udomljavanja, programima edukacije i sterilizacije koja bi bila propisana zakonom, kazala je Krčelić. Ne zna, kaže, zbog čega to nije ušlo u prijedlog zakona.
"Šest hrvatskih 'no kill' skloništa pokazuju da je to vrlo lako izvedivo i provedivo te da je potrebna dobra volja sa zakonske strane, ali i samih skloništa da se vode prema dobrobiti životinja, a da ne gledaju isključivo profit", poručila je.
Zakonom osigurati zaštitu života, zdravlja i dobrobiti
Prijedlog zakona uključuje zaštitu života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjete pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju u znanstvene svrhe. Uključuje uvjete držanja u zoološkim vrtovima, u cirkusima i drugim predstavama, postupanje prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim životinjama, inspekcijski nadzor, prekršajne odredbe i drugo. U Prijedlogu stoji da svatko tko ozlijedi životinju, joj mora pružiti potrebnu pomoć, a ako to nije moguće mora osigurati pružanje pomoći.
Vodeći računa o zahtjevima organizacija za prava i dobrobit životinja za podizanjem dosadašnje razine zaštite, odnosno za utvrđivanjem zabrane korištenja životinja u pojedinim područjima, a u uvjetima razvoja i napretka tehnologije i znanosti, propisuju se odredbe za daljnje unapređenje zakona.
Osim u svrhu zbrinjavanja i liječenja zabranjuje se držanje u zatočeništvu divljih vrsta
Prijedlogom je zabranjeno držanje u zatočeništvu divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnost. Nije dopušteno korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma, osim u teško pristupačnim područjima, držanje i izlaganje pasa s kupiranim ušima, repovima i sl. Divlje životinje se ne smiju držati vezane, osim iz veterinarsko-zdravstvenih ili sigurnosnih razloga. Pri držanju i uzgoju divljih životinja mora se osigurati skrb s obzirom na klimatske uvjete, način držanja i prehrane, potrebu za slobodnim kretanjem i stupanj prilagodbe.
Onemogućavanje pristupa vodi i drugim dijelovima staništa bitnim za opstanak neke vrste ograđivanjem, onečišćenjem, tjeranjem, uništavanje staništa bitnih za opstanak vrste, hvatanje ili usmrćivanja životinja i drugi zahvati sa štetnim posljedicama su kažnjivi. Ovlaštenici prava lova divljim životinjama u prirodnim staništima moraju osigurati sve potrebne uvjete za biološki opstanak prirodne populacije u sklopu ekološke ravnoteže.
Zabranjeno je omamljivati, klati ili usmrćivati životinje u ritualne svrhe, uzgajati u svrhu proizvodnje krzna, uvoziti kože i proizvode od kože mladunaca nekih vrsta tuljana. Spolni odnos čovjeka i životinje i s tim izjednačeni postupci, korištenje za rasplod spolno nezrelih životinja kao i parenje domaćih pasa i mačaka s divljim životinjama, također se zabranjuje.
Prijedlogom zakona uređuje se koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci jer određene životinje mogu predstavljati opasnost za zdravlje drugih životinja, ljudi i okoliš, mogu prenositi zarazne bolesti što posljedično može dovesti do velikih šteta. Predložena je zabrana držanja i korištenja životinja u cirkusima, osim domaćih životinja koje se istovjetno ponašanju u prirodnom okolišu.
Pucanje u životinje bez obzira na vrstu oružja, bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje je zabranjeno. Propisana je zaštita životinja pri usmrćivanju tj. utvrđuje se kada se usmrćivanje može provesti, zaštita životinja koje se koriste u znanstvene svrhe, koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje.
Radi kontrole prometa pronađenih neoznačenih pasa te kontrole razmnožavanja životinja predloženo je da sklonište za životinje mora osigurati označavanje pasa u roku od 24 sata od dolaska u sklonište te osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka. Lokalne ili područne samouprave moraju osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju.
Zabranjeno svako namjerno izlagati pogibelji i boli
Zabranjeno je životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima, protivno odredbama Zakona, odnosno najnovijim znanstvenim dostignućima. Kažnjivo je organizirati utrke pasa, obučavati ih i organizirati borbe. Koristiti tehničke uređaje ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice, upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, čijim korištenjem se uzrokuje bol također je kažnjivo.
Zabranjeno je životinjama odsijecati dijelove tijela koji su osjetljivi na bol protivno odredbama Zakona. Hraniti životinje živim životinjama, osim ako je isto potrebno za preživljavanje, upotrebljavati žive životinje kao mamce u lovu, ograničavati kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah nije dopušteno.
Po zakonu se ne dopušta ni rezanje ušiju i repa pasa, čupanje perja živoj peradi, uklanjanje i rezanje dijelova kandži mačaka osjetljivih na bol, rezanje glasnica i drugi zahvati kojima se utječe na cjelovitost tijela životinje. Nedozvoljeno je usmrćivanje pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda.
Usmrćivanje u svrhu znanosti
Laboratorijske životinje su pokusne životinje koje se uzgajaju i usmrćuju u ime znanosti, te za proizvodnju bioloških pripravaka. To su miš, štakor, zamorac, zlatni hrčak, kineski hrčak, mongolski skakač, kunić, pas, mačka, sve vrste primata koji ne uključuju čovjeka te neke vrste žaba.
U zakonu stoji da se pokusne životinje upotrebljavaju u obrazovne svrhe, za proizvodnju bioloških pripravaka i koje se usmrćuju u svrhu korištenja njihovih organa, tkiva i trupova, zajedno s larvalnim oblicima koji se hrane samostalno i fetalnim oblicima sisavaca od zadnje trećine njihova uobičajenog razvoja te životinje koje su na ranijem stupnju razvoja, ukoliko je životinja ostavljena na životu nakon tog razvojnog stupnja, a vjerojatno je da će uslijed provedenih pokusa osjećati bol, patnju, stres ili trajno oštećenje nakon što je dostigla taj razvojni stupanj.
Zakonom je odobreno usmrćivanje ako se životinja uzgojena za korištenje u pokusima, nije koristila u tu svrhu, pa se smatra suvišnom pokusnom životinjom ili ako je takav postupak bolji zbog dobrobiti životinje.
Pokus nije dopušten ako su životinje tijekom pokusa izložene dugotrajnoj patnji i tjeskobi koju nije moguće olakšati, ako se u Europskoj uniji priznaje druga metoda ili pokusna strategija za postizanje željenog rezultata koja ne uključuje korištenje živih životinja.
Isprobavanje oružja, streljiva, ratne opreme kao i općih učinaka radijacije, razvoj duhanskih proizvoda i kemijskih sredstava za pranje i opću dezinfekciju, za istraživanja ili razvoj sastojaka, kombinacija sastojaka i gotovih kozmetičkih proizvoda, za istraživanja učinka alkohola i droga i sl. nije dopušteno. Zabranjeno je provođenje pokusa na ugroženim životinjskim vrstama, na primatima koji ne uključuju čovjeka, na životinjama koje su uzete iz prirode i na napuštenim životinjama.
