Pred Europom je nova migrantska kriza. Ankara nakon sukoba s Bruxellesom zbog odgode ukidanja viza za turske državljane prijeti slanjem velikog broja izbjeglica prema Europi, a i pritisak svakoga dana raste jer već petstotinjak novih migranata dnevno brodovima prelazi u Grčku.
Istodobno, Viktor Orban počeo je graditi novu, dvostruku ogradu uz mađarsko-srpsku granicu.
Upravo zbog toga ovih dana užurbano rješenja traže vodeći ljudi Unije, koja je i dalje po tom pitanju itekako razjedinjena.
Hrvatska na jednoj od ruta
Na jednoj od ruta vala ljudi koji kreću iz kampova u Turskoj prema Njemačkoj, ali i drugim zapadnoeuropskim zemljama je i Hrvatska. Premijer Tihomir Orešković, koji je nedavno bio na sastanku o krizi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, govorio joj je o našim oskudnim kapacitetima za smještaj izbjeglica. Tehnički ministar vanjskih poslova Miro Kovač ističe da smo lani uspjeli riješiti problem bez žice, međutim upozorava da bismo i takvom scenariju mogli pribjeći u slučaju da stanje bude kritično.
A kritičnost stanja trenutačno, prema mišljenju stručnjaka, najviše ovisi o dogovoru visoke politike, odnosno Turske i Europske unije.
"Ako bude kompromisa očekujemo da neće biti naglog izbjegličkog vala, ali ako ne bude dogovora može biti svašta. Ako, pak, dođe do migracija, one će se se događati drukčijom dinamikom i u drukčijim okolnostima", prokomentirao je za HRT profesor sa studija upravljanja u kriznim situacijama Marinko Ogorec ističući kako postoji opasnost da se Hrvatska nađe ograđena izvan šengenskog prostora te upozorio kako bi se izbjeglički val, koji bi išao preko Hrvatske - dulje zadržao.
Treba li se Hrvatska ponašati kao njeni susjedi i podići zid?
Demograf s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Stjepan Šterc kaže kako je Hrvatska i dosad pokazala da se zna i može nositi s malim brojem izbjeglica, ali da pri velikim brojkama ne bi bila uspješna.
"Sretna je okolnost da se nitko nije zadržao od tih 16 tisuća ljudi koji su prošli kroz Hrvatsku. Zamislite da se dogodi da 100 ili 200 tisuća ljudi ostane u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. To je totalna destabilizacija društva. Ja bih čak rekao da se to dogodi Bosni i Hercegovini da bi se ta država gotovo raspala", kazao je u emisiji Otvoreno Šterc dodajući kako se Hrvatska mora ponašati kao i njeni susjedi.
Stručnjak za sigurnost Igor Tabak ne vidi problem u podizanju ograde i zidova nego u njihovu očuvanju, donosno očuvanju granice te ističe kako na tom području Hrvatska nije spremna.
"Takvi sami zidovi ne znače ništa. Njih treba čuvati. Iza njih trebaju stajati ljudi. Ljudi koji ako sve krene pogrešno trebaju koristiti i vodene topove i gumene metke, u krajnjoj liniji i bojno streljivo. To su, dakle, sve stvari koje mi nismo riješili", zaključuje.
Tea Vidović iz inicijative "Dobrodošli!" smatra da Hrvatska ne bi trebala izbjeglice na granicama dočekivati s vojskom i puškama nego poraditi na integracijskoj politici onih migranata koji bi na našem prostoru eventualno ostali.
