Dvije trećine od ukupno 35.000 svinja koje se svakodnevno iz Danske tegljačima preveze u Njemačku i dalje u Europu, vjerojatni su prijenosnici opasne bakterije MRSA, piše Slobodna Dalmacija dodajući da je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ove godine kod nas dopremljeno 195 pošiljki s više od 90.000 tih svinja.
Pri uvozu u Hrvatsku pregledana tek trećina svinja
Bakterijom MRSA-om mogu se zaraziti ljudi koji rade sa stokom, kao i oni koji rukuju zaraženim mesom, a u Danskoj, koja je trenutačno najveći izvoznik svinjetine u Europi, zabilježeno je šest smrtnih slučajeva uzrokovanih tom bakterijom.
Velika većina svinja uvezenih iz Danske u Hrvatsku, njih 80.895, previđena je za tov, a preostale za klanje i rasplod. No, upravo najveća bojazan proizlazi iz životinja predviđenih za rasplod jer se one slabo kontroliraju prije izvoza. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju, međutim, kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja unutar EU-a koja nije uvozila rasplodne krmače iz Danske, no nisu precizirali kakve su svinje bile u pošiljci za rasplod namijenjenoj hrvatskom tržištu. Stručnjaci pretpostavljaju da je riječ o mladim nazimicama starima oko šest mjeseci.
Iz Ministarstva navode kako dopremane pošiljke svinja "nemaju značajnu epizootiološku ulogu u prijenosu ovih uzročnika", no činjenica jest da je na dolasku u Hrvatsku pregledana tek trećina stoke iz Danske (75 od ukupno 195 pošiljki), a na njoj nisu utvrđeni nikakvi nedostaci.
"S obzirom na to da iz dosadašnje procjene rizika nije mogla biti utvrđena povezanost dopreme svinja iz Danske s eventualnim probojem bolesti, proteklih godina nisu se provodile sustavne analize na predmetnu bolest. Hrvatska će razmotriti uvođenje sustavnog neselektivnog monitoringa pošiljaka živih svinja iz EU-a sukladno procjeni rizika", poručuju iz Ministarstva.
MRSA može biti pogubna za život
MRSA ili zlatni stafilokok zdravom organizmu ne mora nužno izazvati nikakve probleme, no kod osoba oslabljenog imuniteta, s dubokim ranama ili intravenskim kateterima može biti pogubna za život. U njihovu slučaju ulazak MRSA-e u tijelo može dovesti do teških posljedica poput trovanja krvi (septikemija), infekcije kosti (osteomijelitis), infekcije srčanih zalistaka (endokarditis) itd.
Pojačati monitoring uvezene stoke
Bivši šef Uprave za veterinarstvo Mate Brstilo vidi problem upravo u neadekvatnome monitoringu. Riječ je, kaže on, o tome da se meso pojedinog proizvođača, odnosno uzgajivača, u startu učestalo kontrolira, a kad se pokaže da na njemu nema nedostataka, kontrole tog određenog proizvođača poslije postaju rijetke ili potpuno izostanu, što se ne bi smjelo događati kad je u pitanju meso.
"Ako se zaista dokaže da je toliko tih svinja zaraženo MRSA-om, monitoring je onda pogotovo nužno pojačati. Bakterija se, inače, može razviti ako se životinje dugo tretiraju istim antibiotikom upitnog djelovanja ili ako se u prostorijama u kojima svinje borave stalno upotrebljava isti dezinficijens na kojeg bakterije postaju otporne. Problem je, međutim, što smo danas prisiljeni uvoziti svinje, bilo za klanje, tov ili rasplod, jer naše svinjogojstvo može pokriti od 30 do 40 posto potreba tržišta", kazao je Brstilo za Slobodnu Dalmaciju.
Uvozimo svinje i iz daleke Kolumbije
Hrvatski proizvođači ponajviše uvoze svinje iz Danske, zatim iz Njemačke i Mađarske, ali i iz Kolumbije. O tome govori poljoprivrednik Zdenko Maglajić iz Podgorja u Požeštini koji na svojoj farmi tovi 1200 svinja.
"Tovio bih ja i domaće, ali to je teško. Kad meni zatreba 700 svinja, ja toliki broj u Hrvatskoj nemam gdje nabaviti. Do prije dvije godine i sam sam nabavljao iz Danske, uglavnom odojke od 25 do 35 kilograma s kojima nikad nisam imao problema. Dapače, bili su vrlo kvalitetni. Od prošle godine uvozim iz Njemačke, i to za cijenu od 77 eura po jednoj svinji. Najjeftinije su, inače, svinje iz Mađarske", kaže Maglajić.
