Kada bi se ostvarili planovi ili zelje Hrvatske, u sljedecih tri do pet godina u nasoj bi zemlji trebalo biti investicija u iznosu od najmanje 20 milijardi eura. Tocno 77 velikih projekata iz Hrvatske, ukupne vrijednosti iznad 21 milijarde eura, nalazi se na popisu oko 2.000 europskih projekata koji bi se potencijalno mogli financirati u okviru velikog Junckerova investicijskog plana. Jutarnji listdosao je u posjed tog popisa iz kojeg je vidljivo da hrvatska Vlada prioritet daje investicijama u podrucju transporta, infrastrukture i energetske ucinkovitosti.
Projekti s prioritetom
U popisu tih projekata su i Peljeski most, dionica Jadransko-jonske autoceste, zeljeznica Goljak - Skradin, pruga Okucani - Vinkovci i drugi projekti boljeg cestovnog i zeljeznickog povezivanja. Od velikih projekata u energetici su hidroelektrana “Zagreb na Savi”, LNG terminal na Krku te Plomin C.
Najveci projekt koji je Hrvatska prijavila, u vrijednosti od 3 milijarde eura (tocnije 2,9996 milijardi eura), skupina je neovisnih projekata regionalne i lokalne drenaze, sto je potrebno za uskladivanje s direktivom EU o vodama. Prijavljeni su i brojni projekti gospodarenja otpadom kao i projekti u okviru digitalne modernizacije.
Medu njima je i gradnja NGN mreze, projekt ICT infrastrukture od gotovo milijardu eura, tocnije 980 milijuna. Ima i projekata u okviru socijalne politike kao sto je obnova i oprema Varazdinskih toplica, projekt vrijedan 64 milijuna eura.
Najcesce spominjani projekt u Hrvatskoj u protekle dvije godine je gradnja Peljeskog mosta.
Taj je projekt prijavljen i nalazi se na popisu EU, ali je naveden kao projekt boljeg povezivanja dubrovacke regije s ostatkom Hrvatske.
Osim gradnje mosta, tim projektom ukupne vrijednosti od 370 milijuna eura Hrvatska planira graditi i dionicu brze ceste po poluotoku ukupne duzine od 50 kilometara. Pocetak realizacije tog projekta bio bi 2016. godine, a dovrsetak 2019. godine.
Od hrvatskih projekata tu je i dovrsetak hrvatskog dijela Jadransko-jonske autoceste, projekt ukupne vrijednosti 850 milijuna eura koji bi se trebao realizirati od 2017. do 2022. godine.
Energetska obnova
Za energetsku obnovu javnih zgrada Hrvatska je prijavila projekt od 700 milijuna eura dok bi drugi projekt za obnovu komercijalnih zgrada kostao dodatnih 500 milijuna eura.
Najveci projekt u energetici bio bi “Zagreb na Savi”, odnosno grdnja hidroelektrane Podsused, sto je projekt vredniji od 1,2 milijarde eura. Vrijednost projekta Plomin C bio bi 810 milijuna eura dok bi gradnja LNG terminala Omisalj na otoku Krku kostala 760 milijuna eura.
Taj bi terminal plinovodom bio povezan sa Slovenijom, Austrijom, Madarskom, Rumunjskom i drugim drzavama srednje i istocne Europe. Taj je projekt vec identificiran kao americko-europski prioritet jos na proslom sastanku visoke razine zajednickog, EU-americkog vijeca za energetsku stabilnost.
Grad Zagreb je prijavio projekt gradnje centra za gospodarenje otpadom u vrijednosti od 300 milijuna eura, a kao prepreka u tom projektu je navedena lokacija. Realizaciju tog projekta trebalo bi poceti 2017. godine i dovrsiti se dvije godine kasnije. U tablici s projektima, osim vrijednosti investicije, opisa projekta i rokova navedene su i faze u kojima se odredeni projekt nalazi, kao i prepreke u realizaciji.
Projekti nisu dovoljno 'zreli'
Hrvatski projekti, vecina njih, tek su u pocetnoj fazi planiranja i po tome je vidljivo da su oni, kako kazu u Komisiji, “manje zreli” od mnogih projekata u drugim drzavama clanicama.
Sto se prepreka tice, u hrvatskom slucaju najcesce se navode nedovoljni fondovi, nerijesena vlasnicka pitanja i lokacija.
Ovaj dugacki popis s vise od 2000 projekata u svim drzavama EU samo je takozvana “lista zelja” - za sada. Ipak, to pokazuje kamo drzave clanice zele usmjeriti investicije. Vecina projekata koje je Hrvatska prijavila, ali ne svi, nalazi se i u planovima djelomicnog financiranja novcem Europske unije iz strukturnih i kohezijskih fondova. Njih Hrvatska mora i sama sufinancirati, a ocekuje se da ce i privatni kapital biti ukljucen.
