Jedan od glavnih događaja ove godine promjena je mirovinskog zakon koja je doživljena kao promjena koja donosi strože uvjete za dolazak u mirovinu, piše Večernji list. Doduše, rješenje koje je predložio ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić, blaže je nego u prvim verzijama reforme.
Najveća promjena u odnosu na postojeće zakonsko rješenje je promjena u iznosu penalizacije prijevremenih mirovina, koja ima za cilj odvraćanje ljudi od ranijeg odlaska u mirovinu, ali i smanjivanje izdataka države.
Blaža penalizacija u odnosu na prve verzije zakona
U odnosu na prve verzije Pavićeva zakona koje su predviđale maksimalnu penalizaciju za sve, 0,34 posto po mjesecu, odnosno 4,08 posto po godini, konačni prijedlog zakona koji je trenutačno u proceduri nešto je blaži. Naime, zadržao je postojeći četvrti po redu intenzitet penalizacije od 0,30 posto za sve, neovisno o stažu.
Večernji list usporedio je uvjete penalizacije prema zakonu koji je na snazi još ovaj mjesec, donesene za vrijeme ministra Miranda Mrsića, s penalizacijama od siječnja 2019. godine.
Prema sadašnjem rješenju, radnice sa 37, 38 i 39 godina staža i radnici sa 38, 39 i 40 godina staža u povoljnijem su položaju, pa radnici s takvim stažom neće pogriješiti ako odu u mirovinu do kraja ove godine ako ne žele raditi do punih uvjeta za mirovinu.
Manja penalizacija za žene sa 32-34 i muškarce sa 35-36 godina staža
S druge strane, radnice koje imaju od 32 do 34 godine staža te muškarci koji imaju od 35 do 36 godina staža od iduće godine imat će nižu penalizaciju za svoj staž, pa bi bilo loše ako bi otišli u mirovinu do kraja ove godine prema sadašnjim uvjetima.
Radnicima s manje staža razlika u izračunu mirovine bila bi jedan do dva posto, za mirovinu od 3000 kuna od 30 do 60 kuna mjesečno, a radnicima koji imaju više staža novo rješenje donosi 3, 9 ili čak 12 posto jaču penalizaciju od sadašnje, pa bi razlika bila od 90 do 360 kuna.
Radnici koji su se zaposlili vrlo mladi i imaju 38 ili 39 godina staža, mogu ostati na poslu sve dok ne dobiju status dugogodišnjeg umirovljenika. Dugogodišnji osiguranici moraju napuniti 60 godina života i steći 41 godinu staža da bi im se ukinula penalizacija mirovine, piše Večernji list.
Odlazak u mirovinu od 2033. sa 67 godina
Ove godine u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo je oko 8000 radnika, a određena im je prosječna mirovina od 2552 kune (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 2737 kuna). U mirovinu je otišlo i oko 5000 dugogodišnjih osiguranika s mirovinom od 3555 kuna (oni koji su radili samo u Hrvatskoj dobili su 4560 kuna).
Starosne mirovine su niže, iznose 2387 kuna (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 2829 kuna) za 30 godina staža. Za starosnu mirovinu ne treba više od 15 godina staža, ali za odlazak u mirovinu mora se čekati gornja propisana životna dob, što je sad 65 godina za muškarce i za žene 62 godine.
Radni vijek žena povećavat će se u idućoj godini za četiri mjeseca svake godine sve dok se 2027. ne izjednače s muškarcima na 65 godina. Kako piše Večernji list, nakon toga će se i za muškarce i za žene radni vijek povećavati daljnjih četiri mjeseca godišnje sve dok 2033. ne dostigne 67 godina, što će biti najniža dob za odlazak u starosnu mirovinu.
Umirovljenici će se moći zaposliti na četiri sata dnevno
Prijevremene mirovine umanjuju se trajno, što znači da se penalizacija neće ukinuti kada ljudi navrše 65 ili 67 godina života, kao što je to bilo prije mirovinske reforme iz 1988. godine.
Od iduće godine svi će se umirovljenici moći zaposliti do četiri sata dnevno bez oduzimanja mirovine, ali penalizacija se pritom neće moći smanjiti.
