Norvežani i MOL će čačkati po Jadranu, a nas 'ko šiša!

Norveški naftni div Statoil vodi pregovore s mađarski MOL-om, a ne hrvatskim predstavnicima u INA-i oko bušenja srednjeg Jadrana u potrazi za naftom!

21.2.2011.
17:40
VOYO logo

Hoće li i turističke destinacije na srednjem Jadranu zbog nafte biti zagađene pogledom na naftnu platformu, smradom i masnim mrljama tog prljavog derivata, kao što je to već slučaj s nekim gradovima na sjevernom Jadranu, i tko će od toga svega masno profitirati? Odluka, vjerovali ili ne, nije na hrvatskoj strani!

Naime, umjesto Želimira Šikonje, Inina direktora Sektora istraživanja i proizvodnje u jugoistočnoj Europi u što spada i Hrvatska, o poslu s Norvežanima razgovara Mađar Andras Kiraly, direktor Sektora međunarodnog istraživanja i proizvodnje nafte i plina, javlja Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kiraly već potpisao ugovor s Norvežanima, a MOL pregovara i o cijeni

Kiraly je krajem siječnja kada su predstavnici Statoila bili u Zagrebu, u ime Ine potpisao ugovor o tajnosti podataka s norveškom kompanijom koja je zatražila i platila uvid u Ininu bazu povjerljivih podataka o područjima u srednjem i južnom Jadranu na kojima bi istraživali naftu i plin.

MOL će u ime Ine dogovarati raspodjelu dobiti, definirati koliko otkriće vrijedi na tržištu, odrediti dnevnu proizvodnju te cijenu proizvedene nafte i plina, a postavit će se pitanje gdje će biti mjesto isporuke proizvedene nafte i plina što Mađari također mogu odlučiti u vlastitu korist, navodi list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slabašne ovlasti do kraja 2011. godine

Marifetluci oko upravljačkih prava nad Inom dolaze na naplatu. "Mršavih" tri posto dionica koliko MOL ima više od hrvatske Vlade, sada je dovoljno da dovede do tragičnih gospodarskih i ekoloških posljedica.

Hrvatska Vlada, naime, ima pravo još samo ove godine odobriti koncesiju za takva istraživanja, što proizlazi iz odluke Sanaderove vlade iz 2007. godine kada je odlučeno da "do 31. prosinca 2011. nitko osim Ine ne može istraživati naftu i plin u srednjem i južnom Jadranu".

Upitani što Vlada može učiniti da bi zaštitila interese Hrvatske u ovim pregovorima, odgovoreno je: "Vlada Republike Hrvatske može samo preko svojih predloženih i imenovanih predstavnika zatražiti očitovanje o navedenom".

Ugroženi Brač i Šipan?

Prema informacijama kojima raspolaže profesor Igor Dekanić s Rudarsko-naftno-geološkog instituta, potencijalne mete Norvežana bi mogli biti područja oko otoka Brača i Šipana. Naime, na dubini od 5000 metara na otoku Braču pronađena je nafta, ali se naišlo na sumporovodik (otrovni plin) pa se odustalo od vađenja. Naftašima je pristup Šipanu zabranjen jer se radi o zaštićenom području.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podaci izneseni u članku potpuno su krivi i neosnovani. Smatramo da je samo jedna uistinu točna rečenica, a to je da bi ovakva situacija mogla biti iznimno štetna za Hrvatsku, a ovakva komunikacija pogoduje ugrožavanju novih istraživačkih projekata u južnom i srednjem Jadranu.

Vlada RH dala je Ini koncesiju za istraživanje i proizvodnju nafte i plina u južnom Jadranu. Sljedeći međunarodnu i hrvatsku poslovnu prasku INA je pokrenula istraživački program kako bi pronašla partnere s kojima bi podijelila troškove i rizik projekta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

INA (a ne MOL) potom je kontaktirala mnoge iskusne međunarodne igrače koji bi mogli biti zainteresirani za istraživanje ugljikovodika u južnom i srednjem Jadranu.

Otpočela je prva, tehnička faza pregovora. Navedene tehničke pregovore vodi Služba istražnih projekata unutar Sektora za istraživanje i proizvodnju nafte i plina u jugoistočnoj Europi koji vodi g. Želimir Šikonja (a ne MOL ili čak András Király kako se navodi u Večernjem listu).

Kao dio ovog procesa, INA je podijelila geološke informacije s mogućim partnerima kako bi im pomogla izraditi poslovne planove što je ponovo u skladu sa svakodnevnom praksom u ovoj vrsti industrije. Iz tog razloga su uključene strane potpisale ugovor o tajnosti podataka s Inom, a ne s MOL-om. U ime Ine potpisala su ga dvojica visokih menadžera: direktor Sektora za istraživanje i proizvodnju nafte i plina u jugoistočnoj Europi Želimir Šikonja i direktor Sektora međunarodnog istraživanja i proizvodnje nafte i plina András Király (a ne samo András Király kako navodi Večernji list.)

Osim toga naglašavamo da su András Király i Želimir Šikonja zaposleni u Ini, a ne u MOL-u, stoji u priopćenju Ine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vezani članci:

arti-201003250352006 arti-201011080487006 arti-201010190354006 arti-201010120798006 arti-201009020698006

fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo