Nobilo je mišljenja kako uvjeti za podizanje tužbe prema RH postoje, a u razgovoru za N1 televiziju je i potvrdio da su se načelno dogovorili da će nastaviti raditi i to nakon što on pročita kompletan tekst presude. No, dodao je kako još uvijek nije preuzeo slučaj.
Nobilo: Postoji pravna osnova za podizanje tužbe protiv RH
"Radi se o slučaju koji nema presedana, ovo bi bilo prvi put u svjetskoj povijesti da građani jedne države tuže drugu državu za odštetu. Naime, ICTY je utvrdio međunarodni oružani sukob, međutim, da bi se šteta proizašla iz zločina u BiH mogal pripisati Hrvatskoj, nije dovoljno imati međunarodni oružani sukob jer test kojim se utvrđuje međunarodni oružani sukob je takozvana opća kontrola Hrvatske nad HVO-om i hrvatskom zajednicom Herceg-Bosnom. Međutim, da bi država mogla odgovarati po pravnoj praksi Suda u Haagu koji je nadležan za odgovornosti države mora biti operativna kontrola strane države nad jedinicama koje su izvršile zločin u recimo konkretno BiH. Pošto prvi put u povijesti imamo UZP i oružani međunarodni sukob, a u UZP-u prvi put u povijesti sudjeluju čelni ljudi jedne države - predsjednik Tuđman, ministar obrane Šušak, načelnik Glavnog stožera Bobetko - onda je očigledno da je Sud smatrao da je Hrvatska imala i tu operativnu kontrolu nad jedinicama koje su izvršile zločin u konkretnom slučaju, nad onima koji su osnovali logore i organizirali život u logoru onakav kakav je bio. Ovakvi uvjeti da su šefovi država u UZP-u zajedno sa stanovnicima druge države nikad se nije desilo i to je pravni osnov zašto logoraši mogu tužiti RH jer se odgovornost za zločine HVO-a u BiH može pripisati RH jer je RH bila ne samo vojno prisutna (jer rat nije kazneno djelo), već su čelnici hrvatske države bili uključeni u UZP, to jest u izvršenje zločina", pojasnio je Nobilo osnove za podizanje tužbe.
Smatra kako je nagodba najbolje rješenje
U slučaju da prihvati slučaj, dodao je, prvi korak koji bi poduzeo, bilo bi upućivanje prijedloga nagodbe.
"Ako dođe do nagodbe, Crna Gora se, primjerice, nagodila s građanima Hrvatske koji su bili zatočeni u Morinju i već im počela isplaćivati odštetu, onda se na toj liniji bez suda može dogovoriti s Hrvatskom. Međutim, to će očigledno ovisiti o puno stvari, a prije svega o političkoj situaciji u Hrvatskoj, političkom stavu predsjednika Vlade, cijele Vlade, predsjednice i tako dalje. Ako ne dođe do dogovora, onda ostaje tužba gdje bi nekoliko vjerojatno desetaka tisuća logoraša mogli skupnu tužbu ustati pred nekim općinskim sudom moguće u Zagrebu i tražiti odštetu protiv RH.
Trenutačna politička klima u Hrvatskoj, smatra Nobilo, je takva da Vlada ne bi pristala na nagodbu, između ostaloga i zato jer je premijer rekao da neće pristati te da tu nema pravne osnove".
"Međutim, život ide dalje, stvari se mijenjaju politički, njegov stav se promijenio od jednog tjedna kad je izrečena presuda pa do drugog tjedna, tako da po meni bi za hrvatsku Vladu bilo najelegantnije napraviti nagodbu, pokazala bi demokratičnost i širinu, pokazalo bi distancu prema zločinima koji su se desili u ime Hrvatske 1993. i to bi u moralnom i političkom smislu bilo za hrvatsku državu jako dobro", rekao je Nobilo. O mogućim iznosima nagodbe nije htio nagađati. Dodao je tek da će svoju odluku o preuzimanju slučaja donijeti kad pročita presudu do kraja.
