U Hrvatskoj se nedvojbeno odnosi s Njemačkom više doživljavaju na emocionalnim nego na racionalnim argumentima. A zaboravlja se i osnovna stvar - i "veliki" trebaju nekoga tko će im pomoći u rješavanju problema u regiji. A Njemačka zna biti zahvalna za takvu pomoć, piše Deutsche Welle u svojoj analizi aktualnih odnosa dviju zemalja.
Srbija je postala nova miljenica Njemačke
Klicu nezadovoljstva njemačkom politikom, piše Deutsche Welle, možda treba potražiti u događajima od prije dvije godine kada je kancelarka Angela Merkel, optužena u desnijim krugovima još u vrijeme prohodnosti balkanske rute, za privlačenje migranata u Hrvatsku. I hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tada je poručila da je Merkel "povlačenjem ručne kočnice napravila kaos na cesti".
Istodobno, neki analitičari ističu kako je u međuvremenu Srbija postala novi favorit Njemačke u regiji, a da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić postao miljenik kancelarke Merkel. Deutsche Welle pritom podsjeća kako je njemački ministar vanjskih poslova u vrijeme osamostaljivanja Hrvatske, Hans-Dietrich Genscher, smatran velikim prijateljem Hrvatske.
"U kontekstu osamostaljivanja Hrvatske i izlaska iz Jugoslavije, Hans-Dietrich Genscher ima gotovo mitsku ulogu, a zanemaruje se činjenica da je on prije toga bio u jako dobrim odnosima s jugoslavenskim vlastima“, kazao je za Deutsche Welle Božo Kovačević, bivši veleposlanik i predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.
"EU je pod utjecajem Njemačke smislila arbitražu"
Kovačević ne smatra da prijateljstvo među državama ne postoji, kako to posljednjih tjedana, a nakon poruke Berlina Zagrebu u vezi arbitraže sa Slovenijom, tvrde mnogi u Hrvatskoj.
"Prijateljskom se smatra ona zemlja koja razumije ciljeve hrvatske politike i koja podržava Hrvatsku u ostvarivanju njenih ambicija. Prva ambicija je bila ulazak u Europsku uniju, a sljedeća je ulazak u schengensku zonu. Posljednje događaje oko arbitraže sa Slovenijom hrvatska javnost jednostrano sagledava", kaže Kovačević dodajući kako ovdašnja javnost s pravom misli da je Slovenija ucjenjivala Hrvatsku na njenom putu prema EU-u postavljajući joj uvjete mimo pravila EU-a.
"Da bi se taj problem prevladao, Unija je, pod presudnim utjecajem Njemačke, smislila prijedlog arbitraže i pri tome taj sud nije sudio po međunarodnom pravu mora već je unaprijed dobio zadatak da donese odluku u korist Slovenije. Javnosti je to jasno i naravno da svi sada zanemaruju činjenicu da je Hrvatska ostvarila svoj vitalni interes kroz potpisivanje arbitražnog ugovora i da je Hrvatska u Uniji. Slovenija je tek arbitražnom presudom dobila kakvu-takvu pravnu osnovu za ostvarivanje svoje ambicije koja nije zasnovana na međunarodnom pravu", ističe Kovačević.
Međunarodno pravo ili politički dogovor
Njemačkoj je, piše Deutsche Welle, već zbog svojih turista kojih oko 2,5 milijuna ljeti dolazi na Jadran, u interesu da Hrvatska uđe u schengensku zonu. Dotle se u Zagrebu i dalje stavovi Berlina doživljavaju kroz prizmu "voli - ne voli".
Kovačević smatra da je tada bila riječ o političkom dogovoru, no i da sada hrvatska javnost i vlast objašnjavaju hrvatsku poziciju argumentom međunarodnog prava.
"Sada su ti argumenti u koliziji, a Njemačka nastavlja inzistirati na provedbi političkog dogovora iz 2009. godine. Dogodilo se da javnost drukčije percipira nacionalne interese od političkog pristupa Njemačke", kaže Kovačević uvjeren da će se negativna percepcija dijela hrvatskih građana spram Njemačke u budućnosti promijeniti.
"Problem je, djelomično, u hrvatskom društvu s naglascima na političkom životu. U razdoblju pripreme Hrvatska za ulazak u Uniju i zadovoljavanja uvjeta Unije, naravno, svi predstavnici vlasti su inzistirali na javnoj promociji europskih vrijednosti i nastojali su se ponašati u skladu s tim", kaže Kovačević dodajući da u hrvatskom političkom životu dominira težnja prema reviziji prošlosti.
No, Njemačka će i u budućnosti biti obećana zemlja za hrvatske gastarbajtere, piše Deutsche Welle. Podaci njemačkog Saveznog ureda za statistiku kažu da je samo prošle godine u Njemačku doselilo 56.000 Hrvata, pa je njihov ukupan broj narastao na gotovo 333 tisuće.
