No, Hrvatskoj tada preostaje da te stručnjake nadomjesti ljudima iz drugih zemlja, prvenstveno regije, jer će im biti privlačna kao članica Europske unije. Takav je savjet, prepričao je za Novi list, prije nekoliko mjeseci nakon sastanaka ministara članica EU-a, dobio jedan član hrvatske Vlade od svog kolege iz Njemačke. Uz to, njemački ministar upozorio je hrvatskog da će njemačke tvrtke i njemačko gospodarstvo nakon nekoliko godina opet uzeti najbolje i od 'uvezenih' inženjera koje će Hrvatska imati.
Useljenička politika u Hrvatskoj
Neslužbeno je sugovornik Novog lista priznao da je krajnje vrijeme da Hrvatska, s obzirom na probleme s pronalaženjem radnika i u drugim djelatnostima, počne razmišljati o useljeničkoj politici, ali je dodao da je to tema koju nitko ne želi otvoriti s gotovo 300 tisuća nezaposlenih radnika.
Problem odlaska radnika iz Hrvatske ne može se rješavati useljeničkom politikom
Na pitanje je li vrijeme da se počne razgovarati i o tome, demograf Anđelko Akrap slikovito kaže da je to 'naopako' pitanje i da se problem odlaska radnika iz Hrvatske, kojeg će intenzivirati ukidanje radnih dozvola za zapošljavanje u Njemačkoj, ne bi smio tako rješavati.
Europska unija, odnosno Njemačka pozivanjem radnika iz Hrvatske, čini ono što godinama Zagreb čini ostalim hrvatskim regijama – povlači visokoobrazovane i stručne radnike, objašnjava Akrap i dodaje da je rješenje u gospodarskoj politici u Hrvatskoj koja će jednako razvijati sve regije.
U Zagreb odlaze najobrazovaniji i najstručniji
"Hrvatskoj se u Europskoj uniji događa ono što se njezinim slabijim regijama događa već desetljećima, u Zagreb odlaze najobrazovaniji i najstručniji. Nije za to kriv ni Zagreb, ni ti ljudi, nego država koja nije imala politiku razvoja na cijelom teritoriju pa sada propadaju čitave regije", kaže Akrap. Čini mu se da procjenama o odlasku tisuća građana Hrvatske, Europska komisija zapravo poručuje da se ništa neće promijeniti ni ubuduće i da će Hrvatska stagnirati. Uz to prije razgovora o usljeničkoj politici treba racionalno razgovarati o sadašnjem stanju jer, kako kaže Akrap, nitko ne govori o tome da se dio ljudi koji je otišao raditi u Njemačku i vraća, pa ih nije tako nužno zamijeniti uvezenom radnom snagom.
Novi list/Danas.hr
