Nakon što je 24. srpnja prošle godine gorjelo smeće na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševec, nadležne službe nisu obavile istraživanja kojima bi se utvrdilo koji su sve štetni spojevi nastali i jesu li narušili zdravlje građana te zagadili tlo i vodu. Stručnjaci upozoravaju kako je sad za to kasno, iako u takvim požarima nastaju štetni spojevi koji dugoročno mogu uzrokovati razvoj karcinoma i smrt.
"U tom nekontroliranom požaru izgarale su različite tvari, no među toksičnim spojevima izdvojio bih tri kategorije čestica. To su prije svega dioksinsko-furanski spojevi koji nastaju ondje gdje nije visoka temperatura izgaranja, a među njima je i klor. Riječ je o spojevima koji su vrlo kancerogeni i djeluju na sve sustave u tijelu, a osobito reproduktivni te na plod i vode do oštećenja beba. Zatim su tu ugljikovodici koji su također toksični, a potom metali koji mogu voditi čak do oštećenja mozga", istaknuo je toksikolog Franjo Plavšić pojašnjavajući kako je u požaru nastalo dosta lebdećeg pepela, odnosno čestica u zraku.
Gotovo iste posljedice navela je i Mirela Mikić Muha, nezavisna vijećnica gradske četvrti Novi Zagreb, koja već dvije i pol godine prati kakvoću zraka pomoću mjernih postaja u novozagrebačkim naseljima.
"Te večeri kad je bio požar postaje su zabilježile povećanje lebdećih čestica PM 10. Mi ih udišemo, a vode do niza bolesti od raka pluća, moždanog udara, oštećenja na bebama u majčinoj utrobi. Osobito su osjetljivi djeca, ljudi s bolestima srca i pluća te koronarnih bolesti kao i starija populacija", rekla je za 24sata Mikić Muha, prisjećajući se prizora tijekom požara kada su Dugave bile pokrivene gustim dimom.
Javnozdravstveni problem koji nitko nije istražio
Podatke o tome skupljala je iz stručne literature. Tako navodi da čestice PM10 i PAH mogu prouzročiti trovanje krvi u posteljici te utjecati na rast fetusa. Iste čestice mogu oštetiti i srčani mišić te nadražiti autonomni živčani sustav. Udisanje dima punog takvih čestica može dovesti do bolova u prsima, otežanog disanja, umora i srčanih aritmija. Sama je osjetila slične probleme, zbog kojih je čak morala otići i na bolovanje.
"Imala sam vrtoglavice i omaglice, boljela me glava i bila sam dezorijentirana. Dodatnim istraživanjem sam ustanovila da PM10 mogu prouzročiti trovanje krvi te potaknuti bolesti srca, a budući da dio tih čestica ostaje u plućima, uzrokuje infekcije i probleme s dišnim sustavom", navela je Mikić Muha i pojasnila da su joj se i drugi žitelji novozagrebačkih naselja požalili na slične probleme.
Toksikolog Plavšić istaknuo je kako je strujanje takvih toksičnih čestica stvorilo javnozdravstveni problem koji nitko nije istražio. Dodao je kako će posljedice toga ljudi osjetiti tek za 15 do 20 godina, kad se u njihovim organizmima razviju stanice raka.
"Naime, te toksične čestice pale su na biljke, a zatim ih je kiša isprala u tlo. Osim što postoji opasnost da su ih ljudi konzumirali jedući takvo povrće, sve zajedno moglo je završiti u vodama. Svi ti spojevi koji potiču stvaranje karcinoma, treba im 15 do 20 godina da se razvije rak. Do tada se više neće ni znati što ga je uzrokovalo. Naravno, tu su i akutne posljedice udisanja spojeva koje se zbivaju neposredno tijekom trajanja požara, a to su kašalj, otežano disanje ili trovanje ugljikovim monoksidom koji se veže na hemoglobin i tako slabi prijenos kisika", pojašnjava Plavšić i dodaje kako postoji niz privatnih tvrtki koje su mogle obaviti potrebna mjerenja, koja se nikako ne mogu provesti naknadno.
Zna se što je gorjelo, ali ne i što je ispušteno
Mikić Muha je od nadležnih tijela zatražila očitovanje o tome koliko je otrovnih spojeva bilo u zraku za vrijeme požara na Jakuševcu, no iz medija je saznala kako "Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' nije obavljao analize uzoraka zraka na furane i dioksine zato što ne posjeduje kapacitete za izuzimanje i analize uzoraka na navedene parametre". Taj je odgovor dobio zastupnik Renato Petek kada je postavio isto pitanje. No, on je imao više sreće oko saznanja što je tog dana gorjelo na platou ispred odlagališta.
Grad Zagreb mu je odgovorio kako je na platou bilo više od sedam tona guma, više od 16,5 tona plastike, više od 41 tone metala, 1271 tona raznog glomaznog i nerazvrstanog otpada te oko 1300 tona drva. Dodali su kako su analizirali štetne plinove ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov oksid, dušikove okside i formaldehide te dan nakon požara utvrdili sedam puta veću razinu lebdećih čestica od dopuštene. Državni inspektorat je, pak, u kolovozu utvrdio da je Čistoća ondje uskladištila znatno veće količine otpada nego što je dopušteno.
Zanimljivo, niti više od godinu dana nakon tog požara, nitko iz Nastavnog zavoda, Zavoda za Hitnu medicinu grada Zagreba i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije odgovorio o provedenim analizama tog incidenta, kao niti o rizicima udisanja te štetnosti lebdećih čestica za zdravlje. Sve je ostalo na savjetima kako u slučaju zagađenja zraka građani trebaju boraviti u zatvorenom te izbjegavati kretanje i fizički napor na otvorenom. obično se napominje kako korištenje šala ili zaštitne maske ne pomaže, jer su te čestice dovoljno sitne da prođu takvu prepreku.
