Žičara samo što nije, kao i zima i zimski praznici. Hladno je već nekoliko dana, ali kalendarski zima počinje tek sutra. Ali ono što nas sve zanima je hoćemo li imati bijeli Božić.
Kalendarski i astronomski zima nam počinje sutra, kao i na cijeloj sjevernoj hemisferi. Nastupa zimski solsticij ili suncostaj, tj. trenutak u 16h i 59 min kada nam se zemljina os najviše otklanja od svoje ekliptike., i to točno za 23.5 stupnja pa ista količina sunčevih zraka mora zagrijati na sjevernom dijelu veću površinu.
Sutra je dakle najkraći dan u godini, noć najdulja, a krug oko Arktika će biti u mraku puna 24h. No, dani će se postupno, doduše u početku VRLO postupno produljivati. Do kraja godine dobit ćemo svega 3 ili 4 minute. Malo, ali primjetno, čak i onim najstarijim civilizacijama koje su slavile solsticij.
Nažalost, vrlo je izvjesno da ni ove godine pod bor nećemo dobiti Bijeli Božić ni taj zimski ugođaj kakav se priželjkuje, već, pomalo uobičajenu Božićnu ciklonu. Ne samo da neće biti snijega, padat će kiša, biti iznadprosječno toplo, a snježni pokrivač ne bi trebao preživjeti čak ni na najvišim vrhovima iznad 1500 m nadmorske visine.
No, kada sve stavimo na papir, Bijeli Božić kod nas je ionako
vrlo rijetka pojava, u nizinama gotovo kao neki mit ili jednorog.
Zadnji se dogodio davne 2007., a na moru ga se čeka dulje od 50
godina.
Uzmimo za primjer Zagreb. Dok se 60-ih godina opravdano moglo
razmišljati o snježnoj bjelini, čak i sve do početka novog
stoljeća s temperaturom oko 5,5 Celzija. Zadnje desetljeće to se
skoro udvostručilo, na čak preko 10 Celzija. Anomalije su moguće
i u budućnosti, ali izglednije je da ćemo češće na Božić uživati
u virtualnim pahuljama. No, malo više sreće mogli bi imati nakon
blagdana pred sami kraj ove godine.
