Mostov zastupnik Nino Raspudić izjavio je u četvrtak kako još uvijek nije poznato misli li glavna tajnica Vijeća Europe i bivša hrvatska ministrica Marija Pejčinović Burić da BiH treba sustav koji nije temeljen na konstitutivnosti triju naroda. Raspudić je, naime, u Hrvatskom saboru naveo da je Odbor za Hrvate početkom ožujka uputio pismo Pejčinović Burić s konkretnim pitanjem jesu li stavovi šefa Uprave za ljudska prava VE, koji dovodi u pitanje konstitutivnost naroda u BiH, ujedno i stavovi VE.
"Odbor je u srijedu dobio pismo u kojemu nema nikakvog odgovora, naprotiv, dobili smo pismo u kojem nam Pejčinović Burić docira i tumači presude Europskog suda za ljudska prava te što je VE do sada učinilo“, rekao je Raspudić raspravljajući o izvješću o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske u 2019. Hrvatima u BiH, ističe, potrebna je politička potpora Hrvatske "koja izostaje“, lijepo je pomoći zdravstvu, školstvu, župama, no bez političke potpore Hrvatske, Hrvati u BiH će nestati, naglasio je.
O politici prema Hrvatima u BiH
Bojan Glavašević (ZLB) smatra kako bi se hrvatska politika prema BiH trebala graditi "na inkluzivnosti i ideji građanske države, a ne na nacionalizmu koji se pokazao toliko toksičnim i neuspješnim u posljednjih 30 godina“. Građanska država ne znači muslimanska država i neće značiti ako se Hrvatska angažira oko jednakopravnosti hrvatske zajednice u građanskoj BiH, uvjerava zastupnik koji kaže da je odnos prema Hrvatima u BiH orijentiran dominantno prema HDZ-u BiH, umjesto prema Hrvatima, a prilično je anakron u pogledu hrvatskih iseljeničkih zajednica.
Zdravka Bušić (HDZ) odbacuje tvrdnje da je briga za Hrvate u BiH stranački obojena. Vlada pokazuje ustrajnu brigu za Hrvate u BiH, oni su strateški interes Hrvatske, to nikad nećemo prestati isticati, naglasila je. Hvali pojačano financiranje projekata ali i pojačani angažman, posebno kroz redovite posjete svih državnih vlasti. To je, kaže, najbolja podloga za dugoročno osiguravanje uvjeta za opstanak i razvoj svih područja života Hrvata u BiH.
Prijepori oko bunjevačkog jezika
Marijan Pavliček (HS) upozorava na problem Hrvata u Vojvodini, na sustavno smanjivanje njihova broja. Zadnji čavao u lijes je uvođenje tzv. bunjevačkog jezika, umjetnog, izmišljenog jezika, dijalekta hrvatskog jezika, kaže zastupnik i poručuje da „ako se dozvoli da bunjevački postane službeni, nitko ne treba staviti u usta da nam je Srbija prijateljska država, jer prijatelji to ne rade“.
Pohvalio je rad Ureda za Hrvate izvan Hrvatske i izrazio nadu da će postati Ministarstvo s većim ovlastima i financijama. Ideju s bunjevačkim, kao službenim, jezikom osuđuje Ante Prkačin (DP).
"Uvođenjem nepostojećeg bunjevačkog, u Srbiji se uspješno provodi etničko čišćenje nad Hrvatima“, kazao je, navodeći da to nije slučajno, da se radi o projektu koji je počeo 2018. izložbom o Jasenovcu u UN. Tvrdi i da SPC po Jasenovcu na veliko kupuje zemlju.
Hrvatska treba oštro osuditi sve agresivne akte prema hrvatskoj manjini, no priča o Bunjevcima je zanimljiva, kazao je Arsen Bauk (SDP), pa dodao kako tu čak vidi krizu identiteta hrvatske desnice. Naime, za dio Hrvata u Hrvatskoj ona tvrdi da nisu Hrvati, nego Jugoslaveni, iako se izjašnjavaju kao Hrvati, a za dio građana Srbije, koji se ne izjašnjavaju da su Hrvati, tvrde da to jesu. Kakav paradoks, jesu li oni Hrvati stvar je njihova slobodnog izjašnjavanja, ustvrdio je Bauk.
Mađari Hrvatima dali 48 milijuna kuna
Rad Središnjeg ureda pohvalio je i Robert Jankovics (Klub nacionalnih manjina), navodeći podatak o 240 projekata i izdvojenih 70-ak milijuna kuna. Govoreći o poziciji hrvatske nacionalne manjine u europskim državama, naglasio je kako je mađarska vlada za središnju organizaciju hrvatske zajednice u 2019. odobrila 48 milijuna kuna.
