S HVARA UPOZORAVAJU NA PARADOKS: ‘Nedostaje sezonaca, a radnici kakve trebamo očito su odselili’
Svakakako najpoznatiji primjer kada je tehnologija, u kombinaciji s nedorečenim propisima 'pregazila' struku je Uber.
Startup tvrtke poput "Ubera" i "Cammea" ponudile su jeftiniju uslugu domaćima i gostima, a onda su se taksisti žestoko zakačili s njima, prenosi Slobodna Dalmacija. Konkurencija iz virtualnog svijeta preko noći je iskoračila među one koji su mušterije čekali na ulici, a na površinu su isplivale sve naše zakonske nedorečenosti i propusti u nadzoru inspekcijskih službi.
'Nije problem u Uberu, nego...'
"Zakoni moraju biti jednaki za sve. Nije problem u "Uberu" i "Cammeu", nego u činjenici da su oni posebne oblike prijevoza pokušali prikazati kao taksi-usluge. Iznajmljivanje vozila s vozačem zapravo je predviđeno samo za posebne prilike; recimo, kad dolazi neki državnik, pa postoji potreba za iznajmljivanjem deset luskuznih "genšera" i deset vozača koji će prevoziti tu svitu. To nema nikakve veze s taksiranjem, a "Cammeo" i "Uber" se uporno pozivaju na taj famozni članak 60. Zakona o uslugama u prometu i namjerno citiraju samo njegovu prvu rečenicu o iznajmljivanju vozila s vozačem" kaže Lovre Ćatipović, predsjednik udruženja taksista grada Splita, koje je izvojevalo prvu veliku bitku protiv nelojalne konkurencije.
No, na koncu, za taksiste su i nelojalna konkurencija iz "Ubera" i "Cammea", i dampinške cijene i stranci koji bi taksirali ovdje manji problem od onih koji prevoze turiste na crno, a takvih je cijela armija.
Izravan kontakt s gostima preko kojekakvih gadgeta pretvorio je sve one koji imaju vozačku dozvolu u "taksiste", pa se vožnja na crno dogovora u tren oka, a vrlo joj je teško doskočiti.
Splitski taksisti već godinama prijavljuju vozače kombija punih turista za koje sumnjaju da obavljaju nelegalan prijevoz, ali ni rigorozne kazne takve nisu obeshrabrile; dapače, iz ljeta u ljeto sve ih je više.
Stranci preko noći postaju turistički vodiči
Iduća struka kojoj prijeti internet su turistički vodiči. I kod njih se ture danas dogovaraju na isti način; na crno, preko interneta, pa radni sat vremena "turističkog vodiča" stoji jedva sedamdeset kuna.
"Da bi netko bio turistički vodič, mora imati licencu. To se jasno vidi po iskaznicama koje nosimo oko vrata. Međutim, sad ispada da i stranci, zahvaljujući jednom pravilniku koji je potpisao ministar Lorencin, mogu biti turistički vodiči ako imaju godinu dana radnog iskustva u zemlji iz koje dolaze. E, sad, ne bi to bio toliki problem da oni prolaze istu proceduru kao i mi domaći, da plaćaju tečaj od sedam tisuća kuna i polažu sve ono što zakon predviđa, ali ne – njima je sve to pojednostavljeno do krajnjih granica; samo godina rada na poslovima turističkog vodiča, i gotovo" kaže turistička vodičica Suzana Talijan i upozorava na dodatan apsurd:
Kinez priča o Markovom trgu i Domovinskom ratu
"Mi smo nakon položenog tečaja samo lokalni vodiči, jer za svaku županiju mora se prolaziti poseban tečaj, i to naravno dodatno plaćati, a stranci su zahvaljujući pravilniku iz 2015. automatski postali nacionalni vodiči. Dok smo na taj problem upozoravali ministra turizma, na Markovu trgu grupi turista vodič je bio Kinez?! Stvari su dovedene do apsurda da vam Kinez ovdje može govoriti o Domovinskom ratu" čudi se Suzana.
"I to prvenstveno zato jer su sada velike turističke agencije svoje pratitelje preko noći pretvorili u turističke vodiče. Ti bi ljudi dolazili s turistima, brinuli se o logistici, i kao takvi slušali nas kao vodiče što im govorimo i pokazujemo. Kad su agencije shvatile da im je to sada zakonski dopušteno, ti su pratitelji postali turistički vodiči, pa su im nakalemili puno više posla za iste novce, a nas manje angažiraju i tako smanjuju troškove.
Nevjerojatno je, zapravo, kako je naše Ministarstvo turizma tako olako prihvatilo zahtjev iz EU-a za otvaranjem tržišta za strane vodiče u Hrvatskoj, pod potpuno neravnopravnim uvjetima u odnosu na nas domaće, i tako ugrozilo goli opstanak jednog cijelog ceha u turizmu. Da sve bude gore, te dozvole koje se izdaju strancima definirane su kao privremene i povremene, a nigdje nije određeno precizno o kojem bi vremenskom razdoblju bila riječ." veli Suzana Talijan.
I putničke agencije na udaru
Ni vlasnicima putničkih turističkih agencija nije lakše. Svatko tko zna tri rečenice engleskog i osnove informatike – bez fakultetske diplome, specijalističkih tečajava ili ispunjavanja kojekakvih zakonskih uvjeta – postao je turistički agent. Popularni "bukeri" ne libe se predstavljati kao "stručnjaci za dovođenje turista" i otimati agencijama klijente, svjesni da će ih inspektori teško pronaći na internetu. Rezultat je da je svake godine sve više onih iznajmljivača i ugostitelja koji se žale da su ih prevarili "ulični menadžeri", koji im ili nisu doveli goste koje su im obećali ili su im to zaračunali mimo svake tržišne logike, a policiji se ne mogu obratiti jer su poslovali s "turističkim agentima" koji rade na divlje.
Odljev novca
U Udruzi turističkih putničkih agencija (UHPA) godinama se bore s tim problemom.
"Prema nekim procjenama, udjel sive ekonomije u Hrvatskoj nadomak je 30 posto, naspram najuređenijih zemalja u kojima se procjenjuje na ispod, ali nadomak deset posto. Siva ekonomija je prisutna u gotovo svim segmentima turizma, na što je UHPA, kao vodeća strukovna udruga u turizmu u Hrvatskoj, godinama upozoravala nadležne institucije te davala konkretne prijedloge za njihovo uspješno rješavanje.
Nažalost, mi se i dalje u svakodnevnoj praksi susrećemo s problemima kao što je obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti od strane neregistriranih fizičkih i pravnih subjekata, prodaja paket-aranžmana od strane autobusera koji nemaju registriranu turističku agenciju, privatni smještaj na crno, prodaja izletničkih programa na crno, privremeni objekti/štandovi, iznajmljivanje opreme, avanturističke usluge, nelicencirani turistički vodiči, neregistrirani turistički zastupnici, ilegalne usluge u nautičkom, seoskom, zdravstvenom, vjerskom, kongresnom turizmu, web-prodaja i dr. Kada je riječ o tržištu rada, tu također imamo veliki problem neprijavljivanja zaposlenih, plaćanje poreza i doprinosa na minimalnu zaradu, zapošljavanje stranaca... Posljedice ovakvog stanja su nelojalna konkurencija, neplaćanje poreza i doprinosa i odljev novca iz Hrvatske", kaže Neda Lušić, stručna suradnica za marketing.