"U desetogodišnjem periodu gospodarenja šumama u RH nedostaje oko 12 milijuna kubika drvne mase, prema njihovim službenim dokumentima", jedno je od osnovnih mjesta prijave Udruge VIDRA - Veterani i društvena akcija Europskom uredu javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu, kazala je za Slobodnu Dalmaciju predsjednica udruge Vesna Grgić:
"Više od dvije godine odgovorno tvrdim da se radi o udruženom zločinačkom pothvatu pretjerane sječe i rasprodaje šuma."
"Više od dvije godine odgovorno tvrdim da se radi o udruženom zločinačkom pothvatu pretjerane sječe i rasprodaje šuma", kazala je Grgić i opisala nekoliko načina za koje je Udruga VIDRA tijekom nekoliko godina praćenja poslovanja Hrvatskih šuma, Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata utvrdila da se sve odvijalo i odvija.
Grgić navodi da je jedan od načina, kako kaže, kriminalnog djelovanja, upisivanje Hrvatskih šuma na privatno vlasništvo:
" U nekim slučajevima su se upisali na tisuće hektara šumovitog predjela koji su zatim posjekli. U jednom slučaju na obali su se upisali umjesto prave vlasnice jer ima atraktivno zemljište koje sada prodaju kao svoje."
"Drugi način kriminalnog djelovanja je što su dužni o svemu izvještavati EU, a oni samo idu s ciframa da ima sve više šuma. U stvarnosti je posve drugačije, ali oni manipuliraju brojkama. Isto tako, zemljišta koja su u stvari livade, proglašavaju šumom, što je treći način nelegalnog postupanja", iznosi optužbe iz udruge.
DORH i USKOK "tri godine nisu ništa napravili"
Vesna Grgić je, inače, i voditeljica Zelenog odreda, foruma braniteljske udruge. Za vrijednost 12 milijuna metara kubičnih drveta o kojem govori, kaže da mu je vrijednost milijardu eura prema cijenama Hrvatskih šuma. Ističe da je riječ o poticajnim cijenama, ne prodajnima. Samo prema dokumentaciji Uprava šuma, Podružnica Split, navodi i to, "tijekom deset godina nestalo im je 800.000 kubika drvne mase".
Papire su 2018. godine predali DORH-u i USKOK-u, ali, kaže Vesna Grgić, oni nisu ništa napravili:
"Stoga smo ih prošle godine predali Komisiji EU tako da slučaj dođe u nadležnost ureda Europskog javnog tužitelja. Što EK zaprimi, počne istraživati te ako vidi da su sredstva EU-a trošena nenamjenski i da su se kršile direktive EU-a, automatski se aktivira EPPO (Europski ured javnog tužitelja) i OLAF (Europski ured za borbu protiv prijevara)."
Na pitanje Slobodne Dalmacije iz EPPO-a su odgovorili da ne daju informacije o o predmetima zbog tajnosti propisane Zakonom o kaznenom postupku RH. Međutim, Vesna Grgić kaže:
Šume je sve manje, ali je istodobno i sve više
"Vjerujem da je i to utjecalo što me USKOK pozvao prije dva mjeseca, a bila sam pozvana i u ured predsjednika Zorana Milanovića, gdje me primio Julije Domac, njegov savjetnik za energiju i klimu."
Dalje navodi podatke Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) UN-a. Prema podacima iz 2020. Hrvatska je od 1990. izgubila četvrtinu zasađene šume, odnosno šume predviđene za gospodarenje u, prvenstveno, drvnoj industriji.
Hrvatska je 1990. godine pod takvom šumom imala 92.000 hektara svog teritorija, da bi se to do 2000. godine smanjilo na 82.000 hektara, do 2010. na samo 75.000 hektara, a do 2020. na pukih 69.000 hektara. Drugim riječima, Hrvatska je u neto izračunu iskrčila četvrtinu te površine.
Nasuprot toga stoji jedan drugi podatak: Povećana je površina pod samoniklom šumom, s 1.758.000 hektara iz 1990. 1.871.000 hektara 2020. godine. Isti izvještaj kaže i to da je Hrvatska jedna od deset zemalja svijeta s najvećim udjelom šumskih površina koje se mogu koristiti u industrijskom iskorištavanju, od čega ih se devet nalazi u Europi.
"Šuma u nastajanju"
U Hrvatskoj je u tom statusu 69 posto šume, odnosno, samo 31 posto bi, barem po slovu zakona, trebalo biti pošteđeno sječe za potrebe drvne industrije i sličnog. Pa ako se uzme da Hrvatska prema svemu ovome ima jedan od najvećih udjela površine šuma koji se može krčiti, da je to u 30 godina i učinila, postavlja se pitanje kako je uza sve to uspjela tako rapidno povećati svoj šumoviti teritorij?
Problem je u pravnoj regulaciji, prenosi Slobodna Dalmacija objašnjenje, po kojoj, tvrde iz stočarskih udruga, pravni propisi nižeg reda, odnosno pravilnici, mnoga pitanja reguliraju drugačije nego što je to određeno zakonima.
Prema Pravilniku o uređenju šuma, nisko raslinje (garig, makija i šikara), čak i trava u vegetaciji, što je sve redom početno degradacijski oblik šume u različitim stupnjevima, smatra se "šumom u nastajanju".
Stočarske udruge ovaj su trend uočile zato što ovakvo postupanje Hrvatskih šuma po svom pravilniku, za njih znači smanjenje površina za ispašu. Iz Hrvatskih šuma odgovaraju da je apsolutno sve u redu, da se na šume strogo pazi, "na održiv i stručan način", da "inspektori nisu našli dokaze za niti jednu od primjedbi" Udruge VIDRA…
