Njihova zaštita rezultat je zajedničkog projekta Svjetske organizacije za hranu (FAO) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Uz potporu nekoliko hrvatskih institucija, poljoprivrednih udruženja i tvrtki izrađeni su standardi, a proces zaštite zemljopisnim oznakama trajao je oko tri godine.
S obzirom da potražnja za izvornim proizvodima visoke kakvoće raste, ovo priznanje za neretvansku mandarinu i baranjski kulen trebalo bi povećati njihovu konkurentnost na tržištu.
"Njihova zaštita pruža mogućnost lokalnim proizvođačima da kvalitetan proizvod iz tržišne niše učinkovitije stave na tržište i dobiju pristup većim distribucijskim mrežama i europskim tržištima", kazala je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, na zajedničkoj konferenciji EBRD-a i FAO-a održanoj u Zagrebu u okviru Dana Neretve koji su upravo u tijeku.
10 tisuća proizvoda ima zemljopisnu oznaku
Dobivanjem zemljopisne oznake neretvanska mandarina i baranjski kulen pridružili su se svjetski poznatim i priznatim proizvodima poput Parmigiano-Reggiano (talijanski parmezan), Champagne (šampanjac iz francuske pokrajine Champagne) i Florida oranges (naranče s plantaža u Floridi). U cijelom svijetu danas postoji oko 10 tisuća proizvoda koji nose zemljopisnu oznaku, a njihov godišnji promet procijenjen je na preko 50 milijardi američkih dolara.
//www.youtube.com/embed/4jLU9HPariQ
Prema podacima koje je iznio Emmanuel Hidier, ekonomist FAO-a koji je u Hrvatskoj bio uključen u projekt uvođenja zemljopisne oznake, naši susjedi Talijani imaju čak 430 proizvoda koji nose ZO. Ukupna godišnja vrijednost tih proizvoda je oko 12 milijardi eura, a na njihovoj proizvodnji i distribuciji radi oko 300 tisuća ljudi. U Francuskoj su takva 593 proizvoda, koji čine 10 posto u ukupnoj proizvodnji hrane u toj zemlji.
Uvođenje ovog zaštićenog naziva u Hrvatsku je u povojima, i kako je rekao Hidier, to je posao na kojem će trebati poraditi. Osim tog zahtjevnog posla, pred Hrvatskom je i zadatak da jedina naša dva proizvoda sa zemljopisnom oznakom prizna Europska komisija te da tako potvrdi njihovu oznaku zaštite i na europskom tržištu.
Kako je naglasila dr.sc. Jelena Đugum iz Ministarstva poljoprivrede koja je vrlo aktivno bila uključena u ovaj projekt, uvođenje zemljopisne oznake važno je i za proizvođače i potrošače.
"Zajedničko predstavljanje robne marke kroz zemljopisne oznake može poduprijeti ruralni razvoj, zaštititi kulturno nasljeđe i povećati vrijednost lokalnih proizvoda", kazala je Đugum, ističući da su proizvodni s ovom oznakom posebno važni u kontekstu turističkog i ruralnog razvoja zemlje. Što se potrošača tiče, između ostalog, kazala je da im zemljopisna oznaka jamči visoko kvalitetan proizvod koji je dobiven na tradicionalni način.
Zaštićena oznaka
Zemljopisne oznake su zaštićene u skladu s međunarodnim sporazumima i nacionalnim zakonodavstvom, što uključuje zakonodavstvo za tu vrstu zaštite, propise o žigu i obliku zajedničkih oznaka ili certifikacijskih oznake, propise protiv nelojalne konkurencije, zaštite potrošača ili posebne zakone ili uredbe koje potvrđuju pojedinačne zemljopisne oznake o podrijetlu proizvoda.
Podsjetimo, u Zagrebu se tradicionalno održavaju Dani Neretve. Od 9. do 13. listopada kulinarski specijaliteti neretvanskog kraja mogu se kušati u hotelu Internacional, a središnji događaj manifestacije bit će u subotu na Trgu bana Jelačića kada će poznati Neretvani Zagrepčanima podijeliti 10 tona mandarina.