Vlada je na korak do dogovora s poslodavcima i sindikatima oko skraćivanja radnog vremena. U ponedjeljak bi trebao biti poznat konačan izgled ove nove mjere. Prema dosadašnjim informacijama, ponuđenim su zadovoljni i poslodavci i sindikati.
Ugovorenu plaću radnik bi primao od poslodavca dok bi manjak radnih sati subvencionirala država do iznosa od 2.000 kuna. Premda će se mjera odnositi na sve koji dokažu pad obujma poslovanja do 20 posto, neće obuhvatiti tvrtke s manje od 10 zaposlenih. Kako prenosi RTL, konačan prijedlog izgleda ovako: radnik će raditi manje, od poslodavca primati punu plaću, a Vlada će refundirati radne sate koje radnik ne odradi.
"Ideja je da se proba gledati horizontalno, dakle, da bude što je moguće širi i veći aspekt gospodarstva obuhvaćen, međutim, što će na kraju u konačnici bit, to ćemo još vidjeti", rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Tko može aplicirati za mjeru?
Tvrtke s minimalno 10 zaposlenika mogu aplicirati za ovu mjeru iz svih gospodarskih grana koje dokažu pad prihoda, obima poslovanja i radnih sati od 20 posto. Država bi financirala skraćenje radnog vremena od 10 do 50 posto radnih sati s do 2.000 po radniku do kraja godine. Tvrtke koje apliciraju za tu mjeru neće moći isplaćivati dividende i bonuse do kraja 2021. godine. Poslodavci ne mogu dobiti i Vladin minimalac i poticaj za skraćeno radno vrijeme.
"Mi smo predlagali tu mjeru prije dva mjeseca, tri mjeseca otprilike. Ja mislim da će preko 80 posto poslodavaca u prerađivačkoj industriji će to iskorištavati", izjavio je Mario Lešina, predsjednik Udruženja kožarsko prerađivačke industrije pri HGK.
Sindikalci zadovoljni
Zadovoljstvo sindikata u vezi ove mjere leži u tome što neće biti uključeni samo privatnici i firme u vlasništvu države te lokalne samouprave. Ipak, nije prihvaćen zahtjev da se poslodavce obveže da radnike ne smiju otpuštati nakon prestanka potpore onoliko mjeseci koliko su potporu primali.
"Mi smo sada ponudili neki kompromis na kompromis koji bi trebao glasiti po prilici da bi to mjesec dana nakon prestanka primanja potpore da bi to bilo nekakvo najkraće razdoblje u kojemu poslodavac može najaviti otkaz radniku tako da nakon toga može tom radniku teći i otkazni rok", poručio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Glas poduzetnika: 'Tu ne ulaze mikropoduzetnici što smatramo diskriminatornim'
U Udruzi Glas poduzetnika podržavaju svaku pomoć gospodarstvu, no upozoravaju da skraćenim radnim tjednom neće biti obuhvaćeni svi pogođeni krizom.
"Tu ne ulaze mnogi mikropoduzetnici i obrtnici što opet smatramo diskriminatornim. Njima trebaju neke konkretnije mjere, primjerice govorimo već dugo o smanjenju PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu, vidjela sam danas to je čak i Bugarska napravila za ugostiteljstvo", rekla je za RTL Maruša Stamić iz udruge Glas poduzetnika.
U HUP-u kažu da na njih nisu zaboravili. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić za RTL tvrdi da je jednostavnije naći način za sačuvati jednog ili dva radnika u tvrtki nego kad je 200 ili 500 zaposlenih pa se stvori 20 ili 30 posto viška. Ipak, kaže da ove mjere nisu jedine i da će HUP za male obrtnike i za mikroobrtnike i dalje tražiti pomoć.
Prema projekcijama ministarstva rada za lipanj bi ovu mjeru moglo dobiti od 100 do 150 tisuća radnika. No, nema još procjene koliko će to koštati, ali će se financirati zajmom iz SURE projekta Europske unije.
