"Dolijali šverceri bikove sperme!", glasio je novinski naslov iz 2013. godine. Policija i carinici tada su razotkrili su kriminal u križevačkom Centru za reprodukciju u stočarstvu, a šteta se, pisalo je, procjenjivala na četiri milijuna kuna. Umjesto da na sjeme domaćih rasnih bikova plate porez, u Centru su na papire upisivali manje količine nego što je prikupljeno, pa je pronađeno 800 doza viška. Sperma na crno bila je namijenjena kravama u Srbiji, piše Večernji list.
No prošle godine hrvatski su poduzetnici bikov ejakulat izvezli u vrijednosti od samo 111.347 eura.
Ima još neobičnih hrvatskih izvoznih proizvoda za kojima u inozemstvu ima potražnje. Jedna tvrtka iz Zagreba u Mađarsku izvozi mulj nastao nakon razgradnje biološkog otpada u pročistačima voda u glavnom gradu, a na popisu izvoznih proizvoda nalaze se i riblji otpaci, tetive i žile životinja, životinjski mjehuri i crijeva, kopita, kandže...
Fina je izvijestila da je 19.594 poduzetnika prodalo svoje proizvode ili usluge u inozemstvo, što je 14,9 posto svih registriranih poduzetnika. Da se i na mlaćenju prazne slame može dobro zaraditi, potvrđuje varaždinska tvrtka Biovinis koja je izvezla oko 600 tona stelje (prostirke) od slame kupcima u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj i Sloveniji, koji njime prekrivaju konjske bokseve i druge nastambe za životinje. I životinje u zoološkom vrtu u Berlinu leže na mekanoj biostelji “Made in Croatia”.
Netko je, prema podacima iz Hrvatske gospodarske komore, lani izvezao i koralje te ljušture morskih mekušaca. Gotovo sve navedeno Hrvatska i uvozi, i to u većim količinama nego što izveze. Uvezli smo tako lani lišće i granje u vrijednosti 1,2 milijuna eura, čekinje, konjsku dlaku, rogove i druge otpatke čak iz Novog Zelanda, humus iz Kanade, a životinjska crijeva iz Pakistana, Srbije, Albanije, piše Večernji list.
