Povratna ambalaža mnogima je jedini izlaz iz nezaposlenosti i niskih primanja, a da bi kupio kilogram kruha, svaki dan umirovljenik Nenad iz Zagreba mora skupiti 20 boca, javlja RTL Danas.
Na dan prijeđe i do 30 kilometara. I po suncu, i po kiši. Uz mirovinu od 150 eura, da bi preživio, osuđen je na kopanje po smeću i tuđim ostatcima. "Bilo me je na početku sramota, međutim sad vidim da sve više ljudi ne može preživjeti. Ovo je jednostavno preživljavanje, druge mogućnosti nema. S mirovinom se živjeti ne može. Ujutro krenem od 7, pa navečer do 10 sati skupljam boce – na jednom kolodvoru, pa na drugom", kaže Nenad Kovačević, umirovljenik iz Zagreba.
Zemlja smo koja ima najmanju povratnu naknadu za boce u Europskoj uniji, mizernih sedam centi. "Po mojoj procjeni minimalna bi trebala biti 15 centi, jer u inozemstvu gdje sam radio par godina – tamo se cijena boce kreće od 25 do 40 centi, tako da je ovo ispod svake razine", zaključuje Nenad.
Hrvatska je s naknadom od sedam centi za svaku vraćenu bocu na začelju Europe. Ekološke udruge traže da se ona poveća na 10 centi. Iz Ministarstva gospodarstva za sada bez detalja, tek poručuju – novi pravilnik je u izradi.
"Još uvijek nismo vidjeli komentare i odgovore na naše prijedloge. Mogu samo još jednom apelirati na Ministarstvo da požuri s donošenjem pravilnika koji vjerojatno neće biti savršen, ali će biti korak u boljem smjeru", kazala je Petra Andrić, programska voditeljica ekološke organizacije Greenpeace u Hrvatskoj.
Naša naknada je najniža
Hoće li se, kad i koliko naknada povećavati još se nije poznato.
"Finska ima u rasponu naknadu za povratnu ambalažu od 10 do 40 euro centi, Nizozemska ima 0,39, Njemačka 0,25 – naša je naknada najniža. Očekujemo s tim novim pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži da se uredi nova cijena, ali očekujemo da to ne utječe na cijenu proizvoda, da cijene proizvoda porastu", ističe predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Iako bi veći iznos za povratnu ambalažu bio dobar korak naprijed, to, upozoravaju ekolozi, nije dovoljno.
"Ne možemo se u potpunosti osloniti samo na povrat jednokratne plastike u sustav recikliranja, jer prema istraživanjima u svijetu se reciklira samo 10 posto otpadne plastike. Pravo, dugoročno rješenje je prijelaz na višekratne materijale i sustave za ponovno punjenje" zaključuje Petra Andrić.
