U razgovoru za Jutarnji list pred odlazak u službeni posjet Kini, predsjednica Grabar-Kitarović govorila je o aktualnim političkim pitanjima u zemlji i migrantskoj krizi.
Predsjednica se nije složila s ocjenama nekih promatrača da Hrvatska ima dvije vanjske politike, jednu koju provodi vlada, a drugu ona.
"Ne bih rekla da postoje dvije vanjske politike, nego jedna nekoherentna hrvatska vanjska politika", kazala je.
"Naša vanjska politika nije ambiciozna, zatvorila se u vlastito dvorište. Naša diplomatska služba jest u zadnjih godinu dana zapravo upregnuta u politiku promicanja osobnih interesa ili ideoloških uvjerenja. Izgubila je prepoznatljivost državne politike temeljene na vrijednostima zaštite vlastitih interesa i savezništava", ocijenila je.
Navela je kao primjer da se hrvatska diplomacija u New Yorku zadnjih mjeseci umjesto na arbitražni postupak sa Slovenijom koncentrirala na supredsjedanje skupinom za izmjenu pravila za izbor glavnog tajnika ili tajnice UN-a, lobirajući za to godinu dana.
"Dakle sastanci i putovanja su postali instrument lobiranja za vlastite interese", rekla je predsjednica i osvrnula se na kandidaturu ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić za mjesto glavne tajnice UN-a.
"Ne volim ljude komentirati u javnosti, ali moram reći da je puno stranih diplomata izrazilo čuđenje kako ta gospođa koja se kandidira za glavnu tajnicu UN-a i ministrica je u hrvatskoj vladi može kritizirati predsjednicu na način na koji to radi. Dakle, čisto stranački. I kako osoba koja je toliko isključiva i odbija dijalog s oporbom u Hrvatskoj misli biti glavna tajnica UN-a, gdje morate razgovarati i s 'crnim vragom' da biste riješili probleme", kazala je.
Loše društvo
Komentirajući izjavu premijera Zorana Milanovića da se on druži s kancelarkom Merkel, kancelarom Wernerom Faymannom i premijerom Mirom Cerarom te da je to njegovo društvo, dok je ona tijekom nedavnog posjeta Mađarskoj bila u "lošem" društvu, predsjednica je ocijenila da takve usporedbe nisu u redu.
"Za mene ne postoje 'mi ili oni', ni u međunarodnim odnosima niti unutar Hrvatske", kazala je.
"Ljudi koje spominje premijer isto tako komuniciraju i surađuju s gospodinom Viktorom Orbanom i ostalima koje je premijer naveo kao 'loše društvo' To nije u redu. Što bi se, uostalom, dogodilo da nekoga od nas netko iz međunarodne zajednice ignorira zato što im se ne sviđa naša politika na bilo koji način?", kazala je, pozivajući premijera Milanovića da, kad je već u takvom društvu, napokon riješi neka od pitanja kao što je arbitraža sa Slovenijom.
Zabrinuti Orban
Napomenula je također da dobar dio političara iz tog društva ima primjedbe na to kako se njihovi ulagači i njihove kompanije tretiraju u Hrvatskoj.
Na pitanje što joj je mađarski premijer rekao o Hrvatskoj i Milanoviću koji je u zadnje vrijeme žestoko napadao Mađarsku vladu zbog migrantske politike, Grabar-Kitarović je kazala da je Orban jako zabrinut zbog odnosa između dvije zemlje, ali da joj nije rekao ništa loše o premijeru.
"Orban je zabrinut zbog međudržavnih odnosa. On shvaća da to nije stav većine Hrvata i hrvatskoga naroda. Moram naglasiti da mi na našem sastanku nije rekao ni jednu jedinu ružnu riječ o premijeru Milanoviću."
"Okosnica hrvatske vanjske politike moraju biti EU i NATO te naša puno snažnija uloga", istaknula je, odbacujući ocjene da Hrvatska kao mala zemlja nema nikakvog utjecaja u tim organizacijama.
"Smeta mi kada čujem od ministara u hrvatskoj Vladi ili od naših veleposlanika da je Hrvatska mala zemlja i da nema nikakvog utjecaja i da ne može predlagati rješenja. To je potpuno netočno. Luksemburg je puno manji od Hrvatske pa se njihov utjecaj u EU puno više osjeća", kazala je.
"Mi se još uvijek ponašamo kao da nismo ušli u EU, kao da trebamo slijediti nečiju politiku, a ne aktivno u njoj sudjelovati i oblikovati je", dodala je, ističući da inicijativa Jadran-Baltik-Crno more treba biti prirodno okruženje za Hrvatsku u svakom pogledu.
Ograda na granici
Govoreći o migrantskoj krizi s kojom je suočena Hrvatska Grabar-Kitarović je rekla kako će Hrvatska trebati staviti ogradu na granicu kako bi se zaštitila te ponovila da se od samoga početka zauzima za apsolutnu kontrolu i nadzor granice, za što Oružane snage i policija imaju mogućnosti i opremu.
"Mislim da će u budućnosti biti potrebna nekakva ograda ili fizička prepreka. Ali nemojte to zvati žicom. Nemojte to uspoređivati s jednom Srebrenicom ili koncentracijskim logorima", kazala je.
"Mi se ne možemo brinuti o većem broju ljudi. Ne želim da se Hrvatska nađe u poziciji da uđe veći broj ljudi, a da se zatvore granice susjednih država", objasnila je.
