Nema više besplatnih plastičnih vrećica: Hoće li planet spasiti 10 ili 30 lipa? 'Lijepa naša bit će još ljepša'

Nema više besplatnih plastičnih vrećica ni na tržnici ni u mesnici ni u ljekarni jer od 1. siječnja na snazi je pravilnik prema kojem se sve vrećice - osim onih najtanjih koje odmah pucaju - moraju naplaćivati. Istražili smo hoće li planeta biti čistija zbog 10 ili 30 lipa

Zvali ga plac, tržnica ili pazar - uvijek je to mjesto gdje nešto kupujete. Od nove godine, kupujete i plastične vrećice. Ili biste barem trebali. 

Kupili smo povrće na placu, par mrkvica, dvije paprike, prokulica, dva krumpira, kelj - potrošili smo 50 kuna, ali ni kunu za plastične vrećice zato što su bile besplatne. Vrećicu smo platili jedino u mesnici, koštala je 30 lipa. 

A u pravilniku o ambalaži s početkom godine piše da prodavatelj mora sve lagane plastične vrećice za nošenje naplatiti potrošaču na prodajnom mjestu, a na mjestima na kojima besplatno daje vrlo lagane plastične vrećice za nošenje potrošačima istaknuti vidljivu obavijest »vrećice koristite štedljivo«.

Mjesec i pol dana kasnije - prodavači i dalje po starom. Ali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je optimističan: ''Naš dugoročni plan je jasan, mi želimo Lijepu našu učiniti još ljepšom ... u tom smjeru idu sve naše akcije u posljednjih godinu dana''. 

Nešto slično je htjela i bivša resorna ministrica Mirela Holy još 2012. godine, ali njezina borba protiv plastičnih vrećica nije završila uspješno: ''Ja nisam uspjela zabraniti vrećice, niti je to bila moja mjera, nego sam htjela uvesti naknadu da se ne mogu dijeliti. Naišla sam na skandalozne reakcije, optuživali su me da ću zatvoriti 3000 radnih mjesta, a sada ispada da to baš nije tako''. 

Sada sedam godina nakon, vrećice i dalje lete hrvatskim zrakom i plutaju hrvatskim morem pa bivša ministrica misli da naplata vrećica danas i nije neko rješenje: ''Mislim da smo mogli ići i na malo rigoroznija rješenja, postoje vrlo detaljne informacije koliko je plastični otpad štetan za životinjski i biljni svijet i okoliš''.

Plastične boce su u Hrvatskoj riješene povratnom naknadom od 50 lipa, ali kada su u pitanju besplatne vrećine i kada nema 50 lipa u igri- ne marimo toliko pa strašne brojke kažu da svaki hrvatski građanin/građanka godišnje potroši 400 plastičnih vrećica, a ukupno ih se upotrijebi oko 8.000 tona. 

Europska unija želi da se do kraja 2019. potrošnja smanji na najviše 90 vrećica po osobi, a do 2025. na najviše 40 vrećica - dakle 10 puta manje nego sada.

''Ono što sada predstoji, što EU radi je da odredi jedinstvenu metodologiju za izračun potrošnje tih laganih vrećica i u konačnici njihova smanjena potrošnja će očuvati okoliš da ne završe na odlagalištu'', objašnjava Anamarija Matak, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike. 

A što je s onima koji ne samo da nose kruh u plastičnim vrećicama, nego im plastika i jest kruh?

''Proizvodnja se već smanjila i naravno da će još. Čim nešto morate platiti, a do jučer ste imali besplatno - logika govori da se mora smanjiti'', kaže Kruno Horvatiček, proizvođač plastičnih vrećica, koji sa svojih 12 zaposlenih - stvara plastične vreće i vrećice za cijelu Europu. I po njemu je ovaj novi pravilnik promašio metu.

''One koje najviše zagađuju, one koje lete po nebu i kače na grane - to su one najtanje.  A one koje ste i prije plaćali po svuda, te se ionako koriste više puta, na kraju krajeva i za bacanje smeća, e te nisu zagadile mora i jezera'', tvrdi Horvatiček. 

Što znači da novi pravilnik koji ionako nije zaživio, nije ni donio velike promjene. Uveo je naplatu vrećica koje se ionako već u mnogim trgovinama naplaćivalo, a one najštetnije, tanke - kao one s tržnice  - prodavači biraju hoće li naplatiti ili ne.