(Ne)moguće! /

Neke zemlje to već prakticiraju: Možete li zamisliti da u Hrvatskoj pedalirate na posao i za to budete plaćeni?

Image
Foto: Thinkstock, Arhiva

Čini se da idemo naprijed, no i dalje se prioritet i komfor daje automobilskom prometu

12.1.2019.
17:00
Thinkstock, Arhiva
VOYO logo

Razvoj održivih oblika kretanja je uobičajen i smislen put u većini europskih gradova, no Hrvatska po tom pitanju kaska i uporno umjesto na dva, gotovo u potpunosti vozi na četiri kotača. Istovremeno na Novom Zelandu ili u Nizozemskoj da biste zaradili od pedaliranja, ne morate profesionalno voziti bicikl.

Kako bi podigla razinu energije svojih radnika i radnica, jedna novozelandska marketinška tvrtka odlučila je svakome dodatno platiti pet novozelandskih dolara po danu odnosno oko 22 kune ako na posao budu dolazili biciklom, a ukupni bonus od bicikliranja isplaćuje im se krajem godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bliže Hrvatskoj je pak Nizozemska gdje oni koji putuju biciklom na posao mogu ostvariti poreznu olakšicu od 0,19 eura za svaki prijeđeni kilometar, s tim da se tvrtka i zaposlenik sami dogovaraju o dužini biciklističke rute, a tamošnja Vlada nedavno je najavila da će uložiti 340 milijuna eura u biciklističku infrastrukturu kako bi u sljedeće tri godine privoljela još barem 200.000 ljudi na bicikliranje. Projektom se planira 15 novih ruta pretvoriti u 'biciklističke autoceste' koje će povezivati centar grada s predgrađima, stvoriti 25.000 biciklističkih parkirnih mjesta i dograditi više od 60 skladišta za bicikle.

Možete li zamisliti nešto takvo u Hrvatskoj?

Iako je bicikl zdravija i ekološki prihvatljivija varijanta hrvatske vlasti bicikliranje baš i ne shvaćaju kao ozbiljan način prijevoza iako vole krstariti na dva kotača, bilo zbog rekreacije ili ako procjene da bi im to moglo donijeti neke dodatne bodove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Thinkstock, Arhiva

''Razlozi zbog kojih donositelji odluka i vlastodršci (još uvijek) ne daju prioritet održivim oblicima kretanja, odnosno pješačenju, korištenju javnog prijevoza i bicikliranju su manjak interesa, nerazumijevanje, tradicionalno poimanje prometa te nesagledavanje dugoročnih ekonomskih, zdravstvenih i ekoloških koristi uslijed smanjenja stupnja motorizacije'', kazali su za Vijesti.hr iz Sindikata biciklista.

Pritom upozoravaju da se tu radi ponajprije o prioretiziranju automobilskog prometa u ograničenom prostoru: ''Ako želimo napraviti smislenu biciklističku infrastrukturu trebalo bi preraspodijeliti prostor na kojem sada prometuju automobili - uključujući parkirna mjesta. U prvom mahu, to bi dovelo do revolta onog dijela građana koji koriste automobile jer se takvo prometovanje još uvijek većim dijelom smatra jedinom mogućnošću i osnovnim ljudskim pravom. Također, parkirna mjesta na nogostupu donose instant zaradu, a gradnja biciklističke infrastrukture ne''.

Image
Foto: Thinkstockphotos.com

Bicikl je ekološki najprihvatljiviji oblik transporta

Što o svemu misle – bi li podržali uvođenje sličnih mjera i rade li možda nešto po tom pitanju, provjerili smo u u nadležnim ministarstvima – prometa, financija i zdravstva, ali u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). 

S obzirom na to da se radi o ''mjeri koja predstavlja porezno rasterećenje, odgovor bi trebalo potražiti u Ministarstvu financija koje bi takvu poreznu olakšicu trebalo podržati, odnosno propisati'', poručili su iz HUP-a za Vijesti.hr, a Ministarstvo financija nam je reklo da ''za sada nije razmatralo izmjene Zakona o porezu na dohodak u pogledu propisivanja poreznih olakšica po uzoru na NIzozemsku''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do trena do kad smo odvozili ovaj tekst do kraja odgovor iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture nije stigao, a iz Ministarstva zdravstva za Vijesti.hr su poručili da je ''općenito fizička aktivnost jedan od najvažnijih faktora za prevenciju većine kroničnih nezaraznih bolesti te će uzimajući u obzir utjecaj bicikliranja na zdravlje i sa strane očuvanja zdravog okoliša, Ministarstvo zdravstva podržati svaku mjeru koja može doprinijeti povećanju fizičke aktivnosti i zaštiti okoliša odnosno prevenciji bolesti''. 

Image
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Image
Foto: RTL

Što se tiče mogućnosti da i u Hrvatskoj jednom bude dodatno plaćeno pedaliranje do posla, Sindikat biciklista podsjeća da se ''u Hrvatskoj, barem kod većine poslodavaca, bicikliranje i pješačenje prikriveno financira kao putni trošak ako se ne potražuje račune za gorivo i ako se ne kupuje radnicima direktno pokaz za javni prijevoz. Imamo i primjera privatnih tvrtki koje radnike novčano ili drugačije nagrađuju za bicikliranje na posao, sufinanciraju kupnju bicikala i slično''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'''To bi bilo moguće i u široj praksi kod nas, ali ovisi o lokalnoj upravi i samoupravi'', ističu, baš kao i ulaganja u razvoj biciklističke infrastrukture koje se opet razlikuje od grada do grada, od županije do županije: ''Prednjače Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Osijek i Zagreb. Na obali je uređivanje staza još u povojima, osim u Istri i na kvarnerskim otocima gdje se mnogo ulaže u cikloturističke pravce. Sela na sjeveru prednjače po uređenim posebnim trakama za bicikliste i pješake uz rub cesta kakve postoje u Podravini i Međimurju. Problem u Zagrebu je, iako postoji mnogo kilometara biciklističkih staza, kvaliteta, povezanost i sigurnost te biciklističke infrastrukture''.

Image

Proračunsko izdvajanje za biciklistički promet se smanjilo umjesto da raste

''Čini se da idemo naprijed, no i dalje se prioritet i komfor daje automobilskom prometu, a proračunsko izdvajanje za biciklistički promet se smanjilo za 2019. godinu umjesto da raste'', upozoravaju.

Prava je to šteta jer će dugoročno - ulaganje u održive oblike kretanja, a pogotovo u biciklističku infrastrukturu, donijeti smanjenje tzv. eksternih troškova kroz manje prometne gužve, smanjenje emisija štetnih plinova i manje troškove zdravstva, da navedemo samo neke. Također, smanjenje stupnja motorizacije dovodi do ekonomskih benefita kao što je porast cijena nekretnina te porast prometa u lokalima u pješačkim i biciklističkim zonama dok je s druge strane održavanje infrastrukture za automobile znatno skuplje od održavanja pa čak i izgradnje infrastrukture za bicikle.

S obzirom na to da sve navedeno pobija sve izgovore - mi bismo napravili infrastrukturu za bicikle, ali nemamo novaca za to, ostaje nejasno zašto u društvu i od strane države nema kotrljajuće potpore ovakvom obliku kretanja i prijevoza. 

Uz potrebu razvijanja prometne, a u sklopu nje i biciklističke kulture, iz Sindikata biciklista poručuju: ''Razvoj održivih oblika kretanja je uobičajen i smislen put u većini europskih gradova, a možemo pogledati i one bliže nama poput Ljubljane ili Beča. Donositelji odluka nažalost još uvijek u značajnoj mjeri nisu skloni tome i zaostajemo, a potrebno je samo kopirati pozitivne prakse iz susjednih zemalja''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo