Danas, 30. svibnja, obilježavamo Dan državnosti, praznik kao spomen na 1990. kada je utemeljen prvi demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor.
Praznik se na taj datum obilježavao sve do 2001. godine kada je vlada Ivice Račana donijela odluku da se svečani dan obilježava 25. lipnja budući da je taj dan 1991. Sabor donio odluku o hrvatskoj samostalnosti i suverenosti.
Iste je godine Račan uveo i Dan neovisnosti, 8. listopada, dan jednoglasne odluke Hrvatskog sabora o raskidu državnopravnih veza s ostatkom bivše Socijalistički Federativne Republike Jugoslavije.
Hrvatski je sabor u studenom 2019. predstavio novi blagdanski kalendar.
Pobjedom na zadnjim parlamentarnim izborima, prije gotovo četiri godine, Vlada premijera Andreja Plenkovića, promijenila je datume obilježavanja pojedinih državnih praznika te Dan državnosti vratila na 30. svibnja.
Tada je Vlada i bivši ministar obrane Damir Krstičević zagovarala promjene datuma budući da se 2020. obilježavalo 30. godina postanka Hrvatske države.
Dan državnosti postao je državnim praznikom i neradnim danom i vraćen na 30. svibanj, 25.lipanj postao je Danom neovisnosti, a 8. listopad Dan Hrvatskog sabora.
Iako su mnogi izrazili nezadovoljstvo prijedlogom da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja, smatrajući da se u tom slučaju taj dan pretvara u proslavu dolaska HDZ-a na vlast te da 25. lipnja ima puno više smisla jer se tada donijela odluka o samostalnosti i suverenosti.
No, gotovo četiri godine kasnije imamo novi - stari datum, a sljedeće godine on pada na blagdan Tijelovo.
Podsjetimo, 22. se lipnja obilježava i Dan antifašističke borbe.
Važni datumi postali su državni praznici, ali i neradni dani čime si u svibnju i lipnju mnogi imaju priliku spojiti produženi vikend.
