"Benzinske postaje, kiosci i pekare prodaju većinu artikala kao i jedan mali prehrambeni dućan, i vjerojatno će nedjeljom moći raditi. Ja bih odmah pristala da ne radimo nedjeljom i blagdanom, ali da zakon bude apsolutno jednak za sve", rekla je za 24sataInes Bukovac. Ona je vlasnica više malih prehrambenih trgovina "Valentin" u Gorskom kotaru, a u Delnicama i ostalim goranskim naseljima zapošljava čak 45 djelatnika.
Osim nužnih službi, Bukovac dodaje da postoje i ostale djelatnosti kojima se dopušta rad nedjeljom, a ističe i činjenicu da trgovci ne bi radili nedjeljom kada na taj dan i mnogi pobornici zabrane rada ne bi išli u kupnju.
Zabrana dvaput pala na Ustavnom sudu
Prvi pokušaj zabrane rada nedjeljom na Ustavnom je sudu pao 2004. godine, i ponovno 2009. Novim bi prijedlogom Zakona trgovcima bilo dopušteno raditi 16 nedjelja u godini po njihovu izboru, a 24sata neslužbeno doznaje da će od zabrane biti izuzeti kolodvorski dućani, kao i oni u zračnim i trajektnim lukama, bolnicama i zaštićenim područjima prirode.
Prva zabrana u 2004. godini trajala je manje od četiri mjeseca, a na Ustavnom je sudu pala jer nije vrijedila isto za sve trgovce, dok je druga trajala od srpnja 2008. do lipnja 2009. te je ukinuta također zbog neravnopravnosti.
'Neka zatvore sve ili nikog'
"Nemoguće je pronaći rješenje koje neće nekome pogodovati, a druge dovesti u nepovoljan položaj. Rješenje je bolje plaćen rad trgovcima nedjeljom, po Zakonu o radu, i njegova kontrola. Ako bude zatvaranja, neka zatvore sve ili nikoga", poručio je predsjednik Ceha trgovine pri Obrtničkoj komori Mladen Malta
Predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić smatra da Zakon o radu nije rješenje navedenog problema budući da se ne radi samo o problem plaćanja, već se radi i o nedjelji kao željenom slobodnom danu. Dodala je i da inspektorat kontrolira samo isplaćuje li se minimalna plaća, no ne i dodaci na rad zbog čega radniku ne preostaje ništa drugo nego tužiti poslodavca.
Također, Zakon o radu ne propisuje niti koliko mora biti bonus na nedjelju, već samo da se taj rad mora platiti više, zbog čega dolazi do toga da pojedini poslodavci znaju rad nedjeljom platiti svega nekoliko lipa više. Oko 114 tisuća ljudi radi u maloprodaji, a prosječna plaća prodavača iznosi 4100 kuna neto.
'Dućan je lako otvoriti, ali je umjetnost održati ga otvorenim'
Podsjetimo, prema neslužbenim informacijama postoje i prijedlozi koalicijskih partera koji traže dopuštenje rada malim trgovinama, a kupce bi u tom slučaju nedjeljom posluživali samo njihovi vlasnici odnosno članovi obitelji vlasnika. Vlada se, ipak, o tome zasad još nije izjasnila.
"I to je onda isto izuzetak, nepravda. Mogući izuzeci poput benzinskih općenito sad već prodaju sve osim kruha, mlijeka i jaja, možda već i to", poručila je Bukovac. Dodala je da je "dućan lako otvoriti, ali je umjetnost održati ga otvorenim” te tvrdi da svoje radnice za rad nedjeljom plaća 50 posto više. Nevjerojatno joj je i to da se zabrana rada nedjeljom uvodi u krizi.
S obzirom na to da će svaki vlasnik trgovine birati kojih 16 nedjelja u godini želi raditi, predsjednik Ceha trgovaca, Mladen Malta ističe da je nedjelja u sezoni jako bina te da će tih 16 radnih nedjelja biti nedovoljno za nadoknaditi gubitak u ostatku godine, a najviše zimi.
Poslodavci svojim prodavačima u praksi rad nedjeljom plaćaju četiri, do najviše 12 kuna. Za prosječnu plaću od 4100 kuna to i ne znači nešto pretjerano puno te bi Zakon o radu trebao definirati minimalne naknade za rad nedjeljom. Neprehrambenim trgovinama nedjelja donosi i 20 posto prihoda, budući da se radi o jedinom danu, pored subote, kada određeni dio ljudi stigne do trgovine, primjerice bijele tehnike.
Također, postavlja se pitanje hoće li to prouzrokovati odlazak nedjeljom u šoping u druge države, kao što je to bio slučaj sa Austrijom čije trgovine ne rade nedjeljom pa građani u šoping odlaze u trgovačke centre u Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj.
